Koji je smisao vašeg života?
Opterećeni brigama svakodnevice često nam u misli dolaze pitanja o smislu onoga što činimo. Užurbanost svijeta kojem pripadamo kao vrtlog nas okreće u svim svojim stranama.
Obaveze na poslu, fakultetu, briga za obitelj, rodbinu i borba za egzistenciju ostavlja malo prostora za razmišljanje o motivima koji nas pokreću.Zaplitanje u životnu kolotečinu ili često nazivanoj „automatskom navikom“ uvuku se pod kožu toliko duboko da čovjek više niti ne primjećuje gdje je granica želje, a gdje granica potrebe…
Što kad nas vrtlog života počne bacati u potpunom suprotnom smjeru od željenog i kada nam se svaki napor učini ne plodonosnim i jedino što vidimo je ogroman zid koji stoji pred nama? Rijetko postoji osoba koja se nikad nije našla u takvoj situaciji i pitala se čemu sve to kada se ništa ne miče s mrtve točke? Gdje je smisao sveg truda, odricanja pa čak i cilja? Koji je zapravo smisao mog života?
Ekstremna iskustva Viktora E. Frankla
Odgovor na ova pitanja približio nam je bečki neuropsihijatar Viktor E. Frankl koji se bavio upravo tom tematikom. Kao Židov intelektualac u Drugom svjetskom ratu proveo je 4 godine po raznim koncentracijskim logorima, i unatoč užasnim neljudskim uvjetima u kojima se borio za život, uspio je promatrati tko su bili ljudi koji su u i takvim životnim situacijama pronalazili smisao svog života.
Kad se čini da više nemamo nikakvog izbora… ipak postoji!
Frankl ističe par temeljnih stvari koje su ga vodile u preživljavanju logora i koje je kasnije detaljizirao u psihološkom pravcu logoterapije. „Lakše“ su živjeli i podnosili stravične okolnosti logora oni koji su imali „za koga“ ili „za što živjeti“.
Gledajući pitanje smisla života, na način kako ga je Frankl postavio i životne situacije u kojoj danas živimo, ove postavke otvaraju novu dimenziju.
– Život uvijek ima smisla, samo smisao ne dolazi sam po sebi, već ga moram pronaći: u okolnostima kojim živimo, motivima koji nas pokreću, inspiracijama koje nas vode.
– Ovakav pogled na život može se odnositi na sva područja života: raditi posao koji volim, podizati obitelju u kojoj želim pripadati, pomagati ljudima, putovati po svijetu, napisati knjigu ili sagraditi brod.
Naravno, ne postoji samo jedan životni izazov kojeg smo prepoznali, već se on mijenja s okolnostima i prilikama u kojima djelujemo. Važno je naglasiti da je smisao nit vodilja našeg djelovanja, a ne cilj. Smisao je ono što naš vodi do cilja, naš odgovor, put i djelovanje, a cilj je rezultat. Tako nam postavka za cilj, “biti sretan u životu” nije konstruktivna, već djelovanje u životnoj situaciji. Odgovarati na životne izazove smisao je koji vodi sreći i zadovoljstvu.