Centar uspjeha

…ili kako postati samopouzdani govornik?

Piše Ivana Kostelac

U prošlom članku napomenuli smo kako ćemo u narednih nekoliko članaka razraditi različita područja na kojima svaka osoba može poraditi kako bi postala dobar govornik. Ovaj članak donosi nekoliko korisnih savjeta u vezi pripreme za izlaganje, odnosno koje sitnice svaki govornik može učiniti kako bi njegov govor bio što bolji…

Odredite cilj govora

Prije nego govor nastane važno je odrediti cilj govora, odnosno što se njime želi reći, i često upravo taj cilj predstavlja početak dobrog govora. Također, važno je i načiniti bilješke, kao čvrste odrednice govora. Glavnu temu govora podijeli se na nekoliko točaka, odredi se slijed tih točaka i svaka od njih se malo po malo razrađuje kako bi govor bio podijeljen u nekoliko čvrstih cjelina. Time se postiže da se govornik lakše snalazi u govoru, a publici je lakše održati pažnju i pratiti govor  kroz više manjih cjelina, nego jednu veliku.

Istraživanja su pokazala da ljudi najbolje zapamte one informacije koje su im prezentirane prve (što se u psihologiji naziva efekt prvenstva) i one koje su im prezentirane posljednje (efekt novosti). Za vaš govor je to važno iz dva razloga. Prvo, ako možete birati kojim ćete redom izlagati, najbolje je da izlažete ili prvi ili posljednji, kako bi vaše izlaganje ostalo zapamćeno. Nadalje, ove zakonitosti je važno primijeniti i pri konstrukciji govora. Naime, uvod i završetak govora su najvažniji dijelovi, te trebaju biti posebno naglašeni i upečatljivi. Na primjer, mnogi izlagači u uvodu ili zaključku ispričaju neku zanimljivu anegdotu, priču ili povežu temu s nekom slavnom osobom, kako bi uvodom zainteresirali publiku ili zaključkom svoje izlaganje ostavili upečatljivim.

Kakva je vaša publika?

Publika je vrlo važan faktor pri pripremi za određen govor, jer nije isto držite li određeni govor djeci u vrtiću, svojim radnim kolegama ili stručnjacima, koji o određenom području možda znaju više od vas. Stoga je vrlo važno upoznati publiku kojoj je govor namijenjen i u skladu s tim započeti pripremu.

Albert Einsten je jednom prilikom rekao: ”Ako ne možeš nešto objasniti na jednostavan način, znači da to ne razumiješ dovoljno dobro.” Kod publike koja o području koje izlažete zna manje od vas važno je prilagoditi terminologiju i vokabular, kako bi predavanje bilo razumljivije, no to nikako ne podrazumijeva da im pritom prezentirate manje informacija, šturije informacije i slično. Ako se izlaganje odvija pred publikom koja je u određenom području kompetentnija od vas, važna je dobra priprema, čitanje dodatne literature i slično, kako biste mogli obrazložiti određene činjenice o kojima govorite i o kojima bi vas publika mogla dodatno pitati.

Pomagala protiv treme

Trema je uvijek najjača na početku  i zato je važno dobro uvježbati govor, i to iz nekoliko razloga. Ako je vrijeme izlaganja ograničeno, vrlo je važno govor ponoviti nekoliko puta, pritom mjereći vrijeme, kako biste znali koliko vam je vremena potrebno. Važno je također znati, da je gotovo uvijek pri izlaganju pred publikom potrebno nešto više vremena, nego kad govor izlažete sami. Nadalje, u pripremi pa i samom izlaganju vrlo su korisne natuknice, kartice ili podsjetnici, a najčešće powerpoint prezentacije. Takva pomagala su od pomoći samo u slučajevima kad su dobro proučena, kad ih osoba sama napiše i kreira te dobro uvježba uz govor, kako bi znala koja se natuknica odnosi na koji dio govora. Takva pomagala često nisu ni potrebna dobrom izlagaču pri izlaganju, no predstavljaju mu sigurnost  u situaciji ako zapne u govoru, ne može se sjetiti misli koju je htio reći i slično.

U slijedećem članku ćemo, vodeći se osnovnim zakonitostima ljudske percepcije, brzine čitanja, pažnje i drugih faktora, detaljno razraditi kako bi trebala izgledati jedna kvalitetna powerpoint prezentacija, koja vam može biti od velike pomoći pri izlaganju.