Što s vlastitom sramežljivošću?
Svi se ponekad nađemo u situaciji kad nam je neugodno? Možda vam se činilo da ste objekt promatranja ostalih? Crvenjeli ste se, a srce vam je sve jače lupalo?
U krugu poznatih ljudi osjećamo se opušteno i ugodno, no u društvu nepoznatih ili nadređenih vrlo se lako može javiti napetost i neugodnost. To je normalna pojava i gotovo nema osobe koja nije barem jednom u životu osjećala nelagodu, zbunjenost i sram. No, ako se gotovo stalno osjećamo nelagodno u situaciji s drugima, a pogotovo s onima koje ne poznajemo i ako to remeti naš društveni život, riječ je o sramežljivosti kao crti ličnosti.
Sramežljivost jest pomanjkanje sigurnosti u sebe, zakočenost u interpersonalnim odnosima i povezana je sa socijalnom anksioznošću. Najčešći joj je uzrok moguća evaluacija, odnosno procjenjivanje od strane drugih. Sramežljive osobe teško ili uopće ne stupaju u kontakt s drugima, osjećaju se manje vrijednima i nedovoljno sposobnima za sudjelovanje u socijalnim interakcijama.
Kako se sramežljivost manifestira
Popratne pojave sramežljivosti mogu se svrstati u 4 skupine:
1. Prvu skupinu čine ponašajne manifestacije. Sramežljive osobe izbjegavaju potencijalno opasne socijalne situacije, odnosno situacije koje u njima izazivaju plašenje i tjeskobu.
2. Kognitivne manifestacije odnose se na negativna očekivanja od sebe i negativnu samo-evaluaciju nakon događaja te strah od negativnog vrednovanja od strane drugih. Osim toga, velik problem predstavlja nemogućnost brzog i efikasnog razmišljanja u prisutnosti drugih ljudi. Sramežljive osobe teško nalaze prikladne riječi u razgovoru, a ovo je velik problem u raznim ispitnim situacijama ili kada se osoba treba pokazati kompetentnim za neko područje.
3. Na emotivnom planu za sramežljivost su tipična stanja napetost, tjeskoba, osamljenost i potištenost.
4. Od fizioloških pojava javljaju se crvenjenje, znojenje, tremor ruku, lupanje srca, ubrzanje pulsa, grčevi ili podrhtavanje želuca.
Čini vam se da ne postoji način da se riješite sramežljivosti?
Postoji! Za početak, važno je da se počnete osjećati dobro, misliti pozitivno i obraćati pažnju i na male stvari koje često preskočimo. Ako imate pozitivnu sliku o sebi, dobro ćete se osjećati, a tada će i drugi imati pozitivniju sliku o vama.
Slika o sebi se, na sreću, može mijenjati. Budući da ona ima izniman utjecaj na naše ponašanje, njezina promjena utjecat će i na naš svakodnevni život. Za promjenu slike o sebi, nikada nije prekasno, upravo danas može biti početak vašeg drugačijeg razmišljanja i gledanja na život. Naravno, pozitivna slika o sebi ne implicira samodopadnost, preuveličavanje, mišljenje „da smo najpametnijji na svijetu“, već podrazumijeva pozitivno gledanje na sebe, prihvaćanje i vrlina i nedostataka i ostvarivanje svojeg “pravog ja” kojeg se ne stidimo.
Otkrijte pozitivno u sebi:
1. Za početak, prihvatite sebe!
To ne znači pomiriti se tim kakvi smo i prihvatiti to zdravo za gotovo. Mijenjati možemo samo ono što jesmo, a ne ono što mislimo da jesmo ili bismo željeli biti.
2. Uočite svoje vrijednosti!
Sramežljivi ste i ne da vam se izlaziti u društvo, odlaziti na kave, u kino? Usmjerite se na druge stvari. Možda se upravo u vama krije potencijal za pisanje poezije ili slikanje. Bavite se onim što vama pruža zadovoljstvo i što vas ispunjava. Istovremeno vježbajte kontakt s drugim ljudima, imajte strpljenja za male korake i polagani proces promjene.
3. Naučite primati i pohvale i kritike. Zapisujte barem jedan dan sve pohvale ili pozitivne primjedbe koje primite od drugih. Možda ćete na kraju dana biti iznenađeni.
Rekli su vam da niste dovoljno sposobni za obavljanje određenog posla? Napravite jednu jednostavnu vježbu za primajnje kritika: napišite što je u toj kritici točno; djelomično točno, netočno. Vidjet ćete da nije crno onoliko koliko se vama možda čini.
4. Uspoređujte se jedino sami sa sobom!
Ponašate se drukčije od ljudi oko sebe, uživate u stvarima koje druge ljude ne zanimaju? To ne znači da ste manje vrijedni, već različiti. I neke od najvećih ličnosti u povijesti, poput Einsteina ili Van Gogha, su bile drugačije, a pogledajte samo kako su poznate i cijenjene.
“Godinama sami sebe kritizirate i od toga nikakve koristi. Počnite se hvaliti pa ćete vidjeti što će se dogoditi.”
(Louise L. Hay)
Moram li biti savršen?
Sramežljivima je velik problem neprestani osjećaj evaluacije. Zato im je važno ukazati na to da najprije trebaju udovoljiti sebi, a tek onda drugima te da su i drugi zaokupljeni time kako će ih oni prosuditi. Nemaju samo sramežljivi problema sa samopredstavljanjem, svima je važno da se pred drugima prikažu u dobrom svjetlu. Također, važno im je ukazati na to da budu prirodni, da budu ono što jesu i da daju najbolje od sebe jer će ih tada i drugi oko njih voljeti i prihvatiti i neće biti nikakvog razloga za sramežljivost.
Stoga, imajte na umu već toliko puta izrečenu frazu: Budi svoj! Kad kopirate druge, neprirodni ste i to ljudi osjete. Otkrijte svoje životne vrijednosti i živite u skladu s njima. Upravo je to najbolji način da se oslobodimo iracionalnog vjerovanja kako nas svi moraju voljeti. Kada imamo jasne vrijednosti i ciljeve u životu, nije nam potrebno odobravanje drugih kako bismo se uvjerili da je naše ponašanje zaista u redu. Ako niste do sada naučili “Biti svoji”, važno je znati da je to nešto što se postupno uči i vježba.
Dakle, budite iskreni i otvoreni. I vi ste poput ostalih ljudskih bića nesavršeni i razvijate se i učite kao i ostali. Ako ste nezadovoljni nečime na sebi, nemojte na to gledati kao na nedostatak, već kao na individualnu posebnost i nešto što vas diferencira od ostalih. I naravno, budite opušteni. Ne brinite oko toga što će se dogoditi u socijalnoj interakciji i pokušajte se nasmijati na i neugodne situacije jer će tada i drugi pozitivnije gledati na vas.
Dobra priprema zlata vrijedi
Kako bi poboljšali komunikaciju s drugima, pripremite se unaprijed za točno određene situacije i informirajte se što više. Birajte situacije koje vama odgovaraju, ali ne bježite iz onih neugodnih, već se suočite s njima. Prihvaćajte odbijanje jer je to sastavni dio života. Svi smo se nekad nalazili u situaciji kada su nas drugi odbijali. Zašto? Zato jer smo iznijeli drugačije mišljenje, imali drugačije interese i želje. Svatko ponekad biva neprihvaćen, no to nije znak manje vrijednosti, već interindividualnih razlika i različitih interesa. Ne uživamo svi u istim stvarima i nemamo iste hobije, a također ni ista razmišljanja. Drugi o vama misle da niste zanimljivi ili pak da ste umišljeni? To je samo mišljenje drugih. Ne stvarna činjenica. Osim toga, možda vas odbijaju upravo iz razloga jer vam zavide na nečem i žele biti poput vas. I to je opravdana mogućnost.
Stoga, da biste uspjeli u ostvarenju željene socijalne interakcije, obavite u mislima generalnu probu i stvorite si sliku očekivane situacije i načina na koji ćete postupiti. Ako zamišljamo neku neugodnu situaciju, onda u sigurnosti vlastitog doma ili poznate okoline, lakše možemo zamisliti kako se ne-sramežljivo ponašamo. Zamišljanje vrlo žive situacije pretpostavlja i zamišljanje neželjenih popratnih pojava koje idu uz osjećaj srama. Ali zato se možemo unaprijed pripremiti za to, unaprijed „preživjeti“ situaciju, shvatiti da su ove negativne pojave manje važne od samog socijalnog kontakta.
Najvažnije od svega, usmjerite se na svoje pozitivne osobine i na svoje kvalitete!
Cilj borbe protiv sramežljivosti nije postati savršen i omiljen u društvu, već naučiti biti samopouzdan, razviti osjećaj vlastite vrijednosti te sretnije i kvalitetnije živjeti!
Individualno savjetovanje i coaching
Radionica “Škola samopouzdanja” – Upisi u tijeku…