Centar uspjeha

Petra Kos Grabar

Zamislite da ste u prostoriji s desetak drugih ljudi. Jedna osoba pokazuje vama i drugima u prostoriji dvije karte. Jednu kartu s 3 linije i drugu kartu s jednom linijom. Vaš je zadatak procijeniti kojoj od 3 linije na drugoj karti je jednaka linija na prvoj karti.

Rješenje je očito. To je linija broj 2. Prije nego ste Vi na redu svi kažu daje odgovor linija broj 1, što je, posve ste sigurni, netočan odgovor. Kada dođe red na Vaš odgovor, što ćete reći?
„Naravno, ako je odgovor očit, reći ću da je to linija broj 3“. No, biste li zaista tako postupili da se i nađete u toj situaciji? Čini se da većina ljudi ipak ne bi.

Upravo je ovakav eksperiment proveo Asch 1955. godine. Rezultati su pokazali da je čak  76 % ljudi odgovorilo onako kao i njegovi prethodnici. Čini se da ipak većina ljudi počinje sumnjati u svoje vlastito mišljenje kada se nalaze u situaciji da se ne slažu s drugima. Ili možda i dalje vjeruju u svoje mišljenje, ali ipak odgovaraju netočno i padaju pod utjecaj drugih. Ova se pojava naziva konformizam i označava promjenu ponašanja ili uvjerenja zbog stvarnog ili zamišljenog pritiska grupe.

Zašto se konformiramo, tj. što nas to u okolini navodi da promijenimo svoje mišljenje i prihvatimo neko drugačije?

Nije li zanimljivo što se ispitanici u Aschovom eksperimentu priklonili mišljenju većine koje je tako naočigled bilo pogrešno? Čini se da im je bilo važno što drugi misle i nisu se htjeli osjećati izolirano i neprihvaćeno. Jedan od faktora koji je uzrokovao takvo ponašanje jest normativni socijalni utjecaj. On se javlja kada se konformiramo ili popuštamo utjecaju druge grupe ili pojedinca kako bi nas oni prihvatili i, također, kako bismo izbjegli kaznu ili bili nagrađeni.

Je li nam važno biti poput drugih?

Očito jest. Bezbroj je primjera normativnog socijalnog utjecaja iz svakodnevnog života. Tinejdžeri koji slušaju određenu vrstu glazbe kako bili prihvaćeni u neku grupu, nastojanja žena da se prilagode kulturalnim definicijama idealnog ženskog tijela, što može dovesti čak i do ekstrema poput anoreksije i bulimije, zatim kupovanje određene marke odjeće ili obuće jer ”svi to imaju”. Naravno, ponekad svi želimo biti posebni i drugačiji od ostalih, ali čini se da nam je ipak u većini situacija važno da budemo poput drugih. To zapravo učimo još od malena, kroz proces primarne socijalizacije. Svaki put kada dijete napravi nešto poput odraslih, odnosno oponaša njihovo ponašanje, biva nagrađeno osmijesima i pohvalama roditelja i okoline.

Konformizam u poslovanju

Kada se, primjerice, nalazimo u timu ljudi koji treba donijeti određenu poslovnu odluku, konformirat ćemo se vrlo često mišljenju drugih ako su naši kolege stručnjaci u tom području. To se događa iz prostog razloga što vjerujemo u njihovo znanje i informacije koji oni posjeduju. Nije nerijetko ni da ćemo se prikloniti uvjerenjima drugih ljudi ili grupe kada je situacija nejasna, ili, nadasve, kada je situacija krizna. Ta druga vrsta socijalnog utjecaja naziva se informacijski socijalni utjecaj.

Kako bi društvo funkcioniralo kada konformizma nikada ne bi bilo? To bi očigledno ponekad dovelo do kaosa i vjerojatno se nitko ne bi pokoravao normama i zakonima. Uvijek će biti onih koji će se strogo odupirati bilo kakvom grupnom pritisku, ali isto tako i onih koji će mu, ponekad i bez vlastita izbora, podlijeći.

Pravi trenutak za prilagodbu

Pitanje konformističkog ponašanja ponajviše je bitno za adolescentno razdoblje. Upravo je tada važno oduprijeti se različitim pritiscima vršnjaka vezanih poglavito uz ovisnosti o alkoholu, drogi ili pušenju. Upravo zbog normativnog socijalnog utjecaja teško nam je riskirati neprihvaćenost od ljudi s kojima se želimo družiti i iz tog razloga i prihvaćamo njihova uvjerenja i ponašanje. Ponekad se slažemo s drugima kako bismo izbjegli eventualni konflikt ili si pak ”otvorili” vrata za neku novu suradnju.

Bezbroj se puta nađemo u situaciji kada možemo izreći svoje mišljenje na glas, a to ipak ne učinimo. Od predavanja ili vježbi na fakultetu kada se ne osudimo odgovoriti na neko pitanje jer bi time pokazali da se ne slažemo s profesorom ili ostalim studentima, pa do druženja s prijateljima kada jednostavno prihvatimo njihov izbor mjesta za izlazak ili ljetni odmor.  Zašto tako postupamo? Nekad iz prostog razloga što je tako jednostavnije. Čemu komplicirati stvari ako to nije potrebno?

No, postoji i druga strana. Pogledajte samo prosvjede koji se održavaju u zadnje vrijeme. Netko pokrene akciju i povede za sobom ogromnu količinu ljudi. Pa je li onda konformizam dobar ili loš? Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Dobro je ponekad prilagoditi se drugima i ponašati se u skladu s društvenim normama, no ne treba podizati revoluciju baš svaki put kad nam nešto zasmeta! Situacije koje nas navode na negativna ponašanja ili ugrožavanje vlastitog života svakako su primjer za nekonformiranje.

Kako reći ne?

Prije svega, u razgovoru s drugima budite ljubazni i obrazložite svoje ‘Ne’. Možda trenutno imate neke druge prioritete u životu i ne želite sudjelovati u određenoj aktivnosti. Također, možda je ono što grupa od vas želi protivno vašim životnim vrijednostima. Osim toga, istaknite kako vi niste prava osoba za to i kako bi možda netko drugi bio bolji za određenu aktivnost. Iskažite svoje osjećaje i želje, pokažite zašto vam određeno ponašanje smeta ili ne želite u nečemu sudjelovati i pokušajte ukazati drugima na eventualne negativne posljedice koje takvo ponašanje ima za vas ili općenito za ljude.

Ne zaboravite da je i vaše samopoštovanje i vaša osobnost jedan od faktora koji utječu na konformizam. Budite dosljedni svojim uvjerenjima i vrijednostima! Na vama je da odlučite hoćete li reći da ili ne.