Centar uspjeha

Piše: Marija Tödtling

Prijavili ste se za posao koji zaista želite i napeto čekate da vam se poslodavac javi.

Čujete zvonjavu mobitela, javljate se na telefon i slušate kako osoba s druge strane govori: „Pozivamo Vas na sljedeći korak selekcije, psihologijsko testiranje“.

Pokušavajući prikriti oduševljenje u glasu, dogovarate vrijeme i mjesto dolaska. Konačno dobra vijest! Nakon nekoliko trenutaka zadovoljstva, obuzima vas blaga nelagoda. Što slijedi? Kako se pripremiti? Zbog čega uopće testiranje?

Za početak, ostanite s dobrim osjećajem. To što ste pozvani na testiranje smatrajte dobrim znakom – posjedujete potrebne kvalifikacije za posao i poslodavac vas može zamisliti kao dio svog tima.

Čemu služi testiranje?

Mnogi se pitaju zbog čega poslodavci posežu za testiranjem kada bi priloženi dokumenti i godine radnog iskustva trebali više govoriti o kandidatu nego rezultati na nekom testu. Međutim, u razgovoru s kandidatom nemoguće je prikupiti sve potrebne informacije, a dojmovi čak i kod odlično treniranih intervjuera mogu biti pod utjecajem njihovih vrijednosti, stavova i drugih obilježja. Uz to, ukoliko ste ikada za nekog kolegu s posla ili fakulteta pomislili „Ajme, tko je ovom nesposobnjakoviću dao diplomu!“ onda znate kako obrazovanje i radno iskustvo ne mogu uvijek biti sigurni pokazatelji da će osoba dobro obavljati svoj posao.

Prema tome, testiranjem poslodavac želi dobiti potpuniju sliku o vama, a testove koje će upotrijebiti odabire ovisno o radnom mjestu i njegovim zahtjevima. Tako će kontrolor leta između ostalog morati postići izvrsne rezultate na testovima koncentracije i percepcije, dok će recepcionar velikog hotela trebati imati naglašenu orijentaciju na ljude i sposobnost jasne komunikacije na nekoliko stranih jezika.

Testovi pokrivaju čitav spektar ljudskih osobina, a najčešće su korišteni testovi kognitivnih sposobnosti (inteligencije), upitnici ličnosti, testovi znanja, testovi pažnje i koncentracije te drugi testovi. Njihova je najveća prednost što posjeduju utvrđene mjerne karakteristike – ukoliko se pravilno koriste oni su nepristrani, pouzdani te, što je najvažnije, razlikuju uspješne od neuspješnih u nekoj praktičnoj djelatnosti.

Prije testiranja

•    Iskoristite priliku u telefonskom razgovoru s poslodavcem i saznajte što će se testirati (znanje, poznavanje stranih jezika i slično) te trebate li se posebno pripremiti za testiranje. Ukoliko poziv dobijete putem maila, upitajte to poznanika koji je već bio na testiranju u toj tvrtki ili pogledajte što pišu po forumima (uz zdravu dozu skeptičnosti). Ovisno o mjestu za koje se natječete, možda ćete željeti ponoviti osnovne procedure struke ili engleske nazive pojmova iz područja kojim se bavite.

•    Pripremite se. Na internetu potražite primjere testova inteligencije i ličnosti – testovi na koje naiđete neće biti oni s kojima ćete se sresti na testiranju, ali mogu pomoći da vidite kako otprilike izgleda testna situacija. Pitajte osobu koja je već bila na testiranju u toj tvrtki je li ju nešto posebno iznenadilo ili svratite do foruma. Ipak, uzmite u obzir da su to samo dojmovi drugih, dok vaši mogu biti posve drugačiji.

•    Za svaki slučaj uzmite sa sobom nekoliko kemijskih olovki i praznih listova papira, a svakako ponesite ručni sat i bočicu s vodom jer testiranje može potrajati i do nekoliko sati.

•    Očekujte formalno – nemojte se začuditi ako osoba koja bude vodila testiranje sve govori kao da je naučila napamet, a testna situacija bude „uštogljena“. Poanta je da svi kandidati dobiju iste upute i imaju iste uvjete testiranja kako bi se njihovi rezultati mogli međusobno usporediti.

•    Iako su testovi napravljeni tako da budu „otporni“ na umor ili preveliko uzbuđenje, na testiranje dođite odmorni i dobro raspoloženi. Zašto odmorni? Cilj je biti optimalno budan jer premala razina aktivnosti (pospanost) i prevelika razina aktivnosti (nervoza) snižavaju rezultate na testovima. Ako ste nervozni tip, možda ćete poželjeti preskočiti tu jutarnju kavu. Ako je testiranje rano ujutro, kava vam neće loše doći. Zašto dobro raspoloženi? Jer s ne-mogu-ja-to pristupom nećete dati sve od sebe.

•    Imajte na umu da je psihologijsko testiranje dio selekcijskog postupka, jednako kao i intervju, te se osim rezultata procjenjuje vaše ponašanje. Kandidati koji su neljubazni, negativno komentiraju selekcijski postupak ili dođu na testiranje u trenirci tako mogu završiti na „crnoj listi“ i prije nego budu testirani.

Što očekivati tijekom testiranja i kako izvući najbolje iz tog iskustva pročitajte u drugom dijelu članka.