Centar uspjeha

Piše: Josip Razum  

Iako brige često imaju negativne posljedice za fizičko i psihičko zdravlje čovjeka, mnogi ljudi koji se često mnogo  brinu, vjeruju da ih one štite od negativnih događaja ili barem umanjuju njihove posljedice.

Istina je da su brige ponekad korisne. Mogu nas, primjerice,  prilikom pripreme za ispit ili neki važan projekt  motivirati da budemo u tome bolji i učinkovitiji. No njačešće nam ne pomažu u pronalaženju motivacije, pripremi ili rješavanju problema, već imaju upravo suprotan efekt.

Postoje dakle „produktivne“ i „neproduktivne“ brige. Glavna razlika između njih se očituje u činjenici da produktivne brige mogu dovesti do zapisivanja ili osvještavanja „stvari koje treba učiniti“. Tako su  prije odlaska na put automobilom, brige oko količine benzina u rezervoaru, provjere ulja ili količine vremena koja nam treba da do nekud stignemo  produktivne, jer nam mogu pomoći u uspješnom i sigurnom stizanju na cilj.

S druge strane, brige koje uključuju „što ako“ , primjerice „Što ako guma eksplodira prilikom vožnje?“ su neproduktivne jer ne mogu dovesti do konkretnog rješenja, budući da mi zapravo nemamo kontrolu nad tim događajima te će takve brige samo pojačati u nama osjećaj bespomoćnosti i uzaludnosti svega.

Iskoristite svoje brige na konstruktivan način

To možemo primijeniti u svakodnevnoj situaciji pripreme za neki važan projekt, kad nas muči mnogo briga: hoćemo li uspjeti na vrijeme sve dovršiti,  hoće li projekt uspjeti, hoćemo li izgubiti položaj ako on ne uspije itd. Te brige mogu dalje dovesti do novih briga koje nas dovode u konačnici do razmišljanja da ćemo propasti i biti neuspješni u čitavom daljnjem životu, ako taj jedan projekt ne uspije.

Ako malo razmislimo, jedina briga koja je u ovoj situaciji produktivna,  je ona koja se tiče toga hoćemo li sve uspjeti dovršiti na vrijeme tako da bude kvalitetno napravljeno, jer ona može dovesti do organiziranja vremena i uspješnije pripreme. Sve ostale brige su zapravo neproduktivne, jer se tiču stvari na koje mi u tom trenutku teško možemo utjecati i koje zavise od mnogo drugih faktora. Zato u takvoj situaciji trebamo razmisliti o tome što sve treba učiniti da se projekt što bolje pripremi , a ostale brige zapisati na „listu neproduktivnih briga“.

Brige se doista mogu umanjiti ako se pokuša o njima racionalno razmišljati i to na način da se zapitamo:

• Koja je vjerojatnost da se takvo nešto dogodi?
• Možemo li mi na to utjecati?
• Koje specifične akcije glede toga možemo poduzeti?

Ukoliko ne postoji ništa što možemo učiniti glede neke brige, tada je ona neproduktivna. Analiziranje vlastitih briga i zapisivanje produktivnih i neproduktivnih na ovaj način, može nam pomoći u smanjivanju daljnje količine briga i pritiska u životu.

Odredite “vrijeme za brige”

Sljedeća tehnika koja nam može pomoći jest ograničavanje vremena u kojem se brinemo oko nečega – na specifični dio dana. Ta se tehnika se sastoji u tome da vrijeme u kojem se brinemo pokušamo ograničiti na samo 30 minuta svakog dana tijekom kojih ćemo se „intenzivno brinuti“. To mora biti neko vrijeme koje je puno prije nego što odlazimo na počinak, kako nas takva aktivnost ne bi omela u noćnom odmoru.

Tijekom vremena koje je rezervirano za brige trebamo zapisati sve brige koje nas u tom trenutku muče, a one koje se pojave ranije tijekom dana treba zapisati na papirić u trenutku kada se pojave i odgoditi razmišljanje o njima do „vremena za brige“.  Nakon tjedan dana provođenja tehnike, pogledajte postoje li brige koje se često ponavljaju.

Ovakva tehnika može nam pomoći da uspostavimo određenu kontrolu oko svojih briga i vremena u kojem se brinemo, da ih ograničimo na određeno mjesto i vrijeme (kako nas ne bi ometale u drugim aktivnostima) te  da shvatimo da se većina briga ponavlja te da su one ograničene u svom opsegu i sadržaju.