Centar uspjeha

Piše: Franjo Ivanković

Lyons i Beilock, sa Sveučilišta Chicagou, su prije par dana objavili studiju kako matematika može inducirati osjećaj boli u mozgu.
Za neke ljude matematika može biti teška, ali za one koji imaju visoke razine matematičke anksioznosti (kod nekih poznatije kao matematičke fobije), matematika inducira napetost, strahovanje i plašenje. No što je u pozadini strave prouzrokovane matematičkom anksioznosti? Jesu li takvi osjećaji o matematici samo psiholški epifenomen, ili je anksioznost osnovana na simulaciji konkretne visceralne senzacije (npr. bol) zbog koje bi netko imao potpuno pravo da ju osjeća?

Prilikom predviđanja matematičkog zadatka, razina matematičke anksioznosti je izravno proporcionalna porastu aktivnosti u regijama mozga povezanim sa otkrivanjem visceralne opasnosti, i često osjećanjem same boli (bilateralna dorso-posteriorna insula). Zanimljivo je što se ista poveznica ne ostvaruje tijekom izrade matematičkih zadataka, što nam govori da sama matematika ne boli; ono što zaista boli je naslućivanje iste.

Rezultati studije sugestiraju kako u pozadini aktivacije boli ubiti stoji intuicija da jednostavno naslućivanje zastrašujućeg događaja može biti doslovno bolno. Time se može i identificirati potencijalni neuralni mehanizam kako bi se objasnilo zašto visoka razina matematičke anksioznosti  prouzrokuje izbjegavanje matematike, i svega povezanog, što može znazno uzjecati na uspjeh pojedinca.

Izvor:
Lyons IM, Beilock SL (2012) When Math Hurts: Math Anxiety Predicts Pain Network Activation in Anticipation of Doing Math. PLoS ONE 7(10): e48076. doi:10.1371/journal.pone.0048076