Anketa
Loading ...
Kako ostaviti dobar dojam i svidjeti se drugima?
Piše: Luka Marković
Samopouzdanost, komunikativnost, brižnost – takve i slične pojmove želimo da drugi asociraju uz nas.
U današnjem konkurentnom svijetu, gdje poslodavci žele komunikativne i samopouzdane zaposlenike koji se ističu od drugih te se dobro uklapaju i odišu „posebnom vibrom“, sposobnost ostavljanja dobrog dojma zasigurno je jedan od važnijih faktora koji utječu na mogućnost zapošljavanja i napredovanja u poslu.
S druge strane, brižnost je važna za ostavljanje dobrog dojma i uspostavljanje intimnog odnosa s partnerom te kvalitetnih prijateljstava.
Stoga, kako ostaviti dobar dojam i svidjeti se drugima? Opskrbite se savjetima koji slijede!
Početak razgovora
Nakon predstavljanja i rukovanja s osobom, razgovor možete započeti rečenicom o nekom mjestu ili prigodi i zatim postaviti pitanje. Ideja je da postavite otvorena pitanja, poput „tko?“, „što?“, „gdje?“, „kako?“, „kada?“ i „zašto?“.
Primjer:
“Dobro izgledate u ovom odjelu. Gdje ste ga kupili?”
“Ove dekoracije na tanjuru stvarno izgledaju zanimljivo. Kako ste ih naučili tako raditi?”
Ukoliko sugovornik prvi započne razgovor ili se naknadno uključite u razgovor sugovornika i drugih ljudi, saslušajte ga te naknadno postavite pitanje u vezi s onime što vas zanima.
Primjer:
Ukoliko osoba govori: „Jučer sam imao zanimljiv dan. Prvo nam je u poduzeću pukla odvodna cijev tako da smo dobili slobodno poslijepodne. Potom je nas nekolicina kolega otišlo popiti kavu u kafić. Stojeći pred kafićem, svjedočili smo neobičnoj drami: dva pijanca se svađaju nasred kafića, spotičući se i vičući jedan na drugoga. Sablažnjeni gosti u kafiću gledaju i ne vjeruju. Pravi fijasko!“
Vi joj možete postaviti pitanja:
„Gdje se to dogodilo? Koji je razlog puknuća cijevi?“
„Oko čega su se prepucavali? Kako je situacija na kraju završila?“
Što nakon uvoda?
Nakon uvoda i uspostavljanja odnosa sa sugovornikom potrebno je razgovor učiniti zanimljivim i prikladnim, s naglaskom na traženje zajedničkog interesa koji dijelite sa sugovornikom.
1) Zanimljivost ćete postići ukoliko rečenicama pokušate što bolje izraziti, „oslikati“ određene doživljaje te korištenjem jezičnih figura (tropa).
2) Prikladan je onaj razgovor u kojem je komunikacija prilagođena dobi i obrazovanju sugovornika. Pokušajte u razgovoru koristiti riječi koje konkretno označavaju određenu stvar, pojavu i radnju te što manje koristiti nedefinirane i previše stručne izraze. Neka vaš razgovor prati logičan slijed misli što je više moguće.
Primjer korištenja konkretnih riječi:
Umjesto da kažete: “Elementi u tom konceptu se ne podudaraju s našim svjetonazorima”, recite: “Takvi stavovi se kose s kodeksom naše udruge.”
Primjer zanimljivog i prikladnog izražavanja koje prati logičan slijed:
Umjesto da kažete: “Danas sam pisao ispit iz elektrotehnike. Bilo je teško. Onda smo otišli u kafić na pivo. Poslije me mama zvala na ručak.”
„Zapaprite“ opis s: “Danas sam pisao ispit iz elektrotehnike. Kako se nisam najbolje spremio za njega, vjerojatno ću ga rješavati tek na sljedećem ispitnom roku. Po završetku ispita sam s kolegama otišao u obližnji kafić na pivo da prokomentiramo ispit i da vidimo tko će mi se sve pridružiti na sljedećem ispitnom roku. Usred dubokoumnih promišljanja o protoku elektrona kroz elektronsku cijev, mobitel je zazvonio. ‘Ima da dođeš na ručak za 30 minuta’, čulo se vikanje moje najdraže majke kroz mobitel.”
3) Zajednički interes se može definirati kao ukupnost područja što ih dvije osobe dijele. Što imate više dodirnih točaka s određenom osobom, veća je vjerojatnost da joj se svidite. Utvrđivanje zajedničkog interesa je tako presudan faktor za ostavljanje dobrog dojma i „sviđanje“ drugima.
Pri tome su važne dvije situacije:
a) Kada ste aktivni akter u razgovoru
Kada pričate o određenoj temi sa sugovornikom, proučavajte neverbalnu komunikaciju i zainteresiranost sugovornika za temu o kojoj pričate. Ukoliko primijetite da osobu ne zanima tema o kojoj pričate, promijenite temu ili potaknite sugovornika da on otvori neku temu. Izbjegavajte monolog i upadanje drugima u riječ jer tako ostavljate negativan dojam o sebi.
b) Kada ste pasivni akter u razgovoru
Kad netko vama priča o određenoj temi, zapamtite što vam osoba govori i potičite je da nastavi pričati. Pokušajte „usmjeravati“ temu o kojoj osoba priča prema nekoj temi koja vas zanima te provjerite zanima li ta tema sugovornika.
Ostali članci iz rubrike Komunikacija i govor tijela
