Kako bolje i lakše odlučivati
Piše: Laura Marković, mag. psih.
Prije nego nastavite čitati, molim vas, riješite ovaj kratki upitnik.
Odgovorite na svako pitanje s DA, NE ili MOŽDA: 1. Generalno, što više izbora imam u nekoj situaciji, to bolje. Ako ste na više pitanja odgovorili s DA nego s MOŽDA ili NE, pogotovo na pitanja pod brojevima 2, 3, 5, 8, 10 i 11, možda imate poteškoća s odlučivanjem. Nadam se da će vam daljnji tekst biti informativan i prije svega koristan. |
Prije devet godina američki je psiholog Barry Schwartz napisao knjigu „Paradoks izbora: Zašto je više manje?“. Pitao se zašto u zapadnim društvima materijalnog izobilja ima sve više i više nezadovoljnih i nesretnih ljudi. Schwartz postavlja tezu da nas previše izbora čini nezadovoljnima, bez obzira na to što krajnji odabir može biti bolji nego u situaciji s manje mogućnosti izbora.
Uzmimo za primjer kupovinu traperica. Prije je postojao jedan model za sve, a danas postoji na desetke modela. Prema tome, danas za kupovinu traperica treba potrošiti više truda i vremena. A uz veći izbor i očekivanja rastu. Čini se da je teže naći „prave“ traperice s kojima smo zadovoljni, a nema garancije da u sljedećoj prodavaonici ne bismo našli bolje.
Istraživanja pokazuju da je odlučivanje postalo teže i kada biramo profesiju, školu ili fakultet, posao, partnera/icu i ostalo. Zašto je tako?
Zbog čega je odlučivanje postalo sve teže?
Za to postoji mnogo razloga. Primjerice, sve je više informacija koje su nam dostupne i koje uzimamo u obzir pri odlučivanju. Više vremena provodimo u razmišljanju, biranju, uspoređivanju i odlučivanju. Komunikacija putem društvenih mreža potiče na socijalno uspoređivanje, koje češće smanjuje nego povećava zadovoljstvo vlastitim postignućima. Doživljavamo da imamo više mogućnosti. Očekujemo više od izbora. Postavljamo sebi visoke standarde i želimo da svaka odluka bude najbolja moguća, bez obzira radi li se o kupovini traperica ili odabiru profesije.
Stres i ostali čimbenici koji negativno utječu na raspoloženje također otežavaju odlučivanje. Iracionalna vjerovanja, poput vjerovanja da postoji takav izbor koji ne uključuje gubitak, otežavaju odlučivanje. Naime, izbor uvijek uključuje dobitak i gubitak. Što je izbora više, to je više mogućeg žaljenja za propuštenim prilikama. Osim toga, otežava nam i popularno uvjerenje da je više izbora nužno bolje.
Kako mogućnost izbora utječe na ljude?
S jedne strane, ljudi koji vjeruju da nemaju nikakvog izbora razvijaju naučenu bespomoćnost, što je prvi korak na putu k depresiji. S druge strane, oni koji su suočeni s previše izbora, ili doživljavaju da je tako, također proživljavaju negativna stanja, poput zbunjenosti, nervoze, preplavljenosti, straha od neizvjesnosti i, dugoročno, depresivnosti. Mnogi se jadaju na poteškoće odlučivanja, odugovlače, a jednom kada se i odluče, više vremena razmišljaju o onom što su propustili nego o onom što imaju i što su postigli.
Renata Salecl, slovenska psihoanalitičarka i sociologinja, u svojoj knjizi Tiranija izbora (2010.) postavlja tezu da izbor potiče tjeskobnost. Tome je tako jer svaki izbor uključuje i gubitak te zato što se mnogi trude napraviti idealan izbor, zbog čega su često nezadovoljni.
Salecl kaže: „U društvu usmjerenom na pojedinca, vođenim konzumerizmom i slavnima, stalno nas se ohrabruje da odaberemo bolji život za sebe. Važnost svakog pojedinog izbora i preobilje mogućnosti može dovesti do osjećaja paralizirajuće tjeskobe, i tada se okrećemo drugima da za nas donesu prave odluke. Kada i dobijemo što želimo, postignuće je brzo zamijenjeno nezadovoljstvom i željom za još boljim mogućnostima.“
Prema tome, kako donositi dobre odluke i biti zadovoljan njima?
Nekoliko savjeta za bolje donošenje odluka
Slijedi nekoliko dobrih savjeta, preuzetih iz knjige „Paradoks izbora: Zašto je više manje?“ Barryja Schwartza.
- Nije svaki izbor vrijedan vremena i energije koje ulažete u njega. Možete li ovo vrijeme posvetiti nekim drugim aktivnostima koje vas opuštaju i vesele? Rasteretite se. Birajte kada birati.
- Postavite prioritete. Pokušajte izbjeći stres koji proizlazi iz nerealnih očekivanja. Upoznajte vlastiti ritam rada i odmora.
- Dugoročno, isplativije je biti prilagodljiv nego uvijek htjeti odličan rezultat. Ponekad je „dovoljno dobro“ dovoljno dobro.
- Umjesto da mislite na ono što nemate, mislite na loše strane propuštenih prilika. To će vas podsjetiti zašto ste se odlučili tako kako jeste. Nemojte žaliti.
- Premišljanje iscrpljuje i zbog njega ćete se manje truditi oko mogućnosti koju ste odabrali. Nemojte „tražiti dlaku u jajetu“.
- Odluka je samo početak, a koliko je dobra uvelike ovisi o tome koliko joj se posvetimo. Budite zahvalni na onom što imate i posvetite se tome.
- Navikavanje smanjuje užitak novosti, ali ne možemo ga izbjeći. Očekujte da ćete se naviknuti ma što odabrali.
- Držite očekivanja pod kontrolom ili će nerealna očekivanja držati vas pod kontrolom. Što vrijedi postignuće u kojemu se ne može uživati?
- Mašta može biti bezgranična, ali u stvarnosti postoje ograničenja. Čovjek može biti sretan, produktivan i pronaći smisao unutar vlastitih ograničenja. Ograničenja nas čine jedinstvenima jednako kao mogućnosti.
- Što manje se uspoređujte s drugima. Koncentrirajte se na ono što vas čini sretnima i tražite užitak u onome što radite.
Ostali članci iz rubrike Upravljanje mislima i ponašanjem
odlično za život