Centar uspjeha

Piše: Franjo Ivanković

20% ljudi se nazivaju kroničnim prokrastinatorima. Ne uče redovito, ne poštuju rokove i sve što mogu, odlože za sutra. Ovakvo ponašanje je naučeno, stoga se može i odučiti.
Možda sebi govorimo da bolje radimo pod pritiskom ili da rad na silu i ne daje najbolje rezultate. Možda pak mislimo da ne možemo ništa postići ukoliko nismo u najboljoj formi…
Adolescencija, po svim prilikama, budi prokrastinaciju u ljudima. Na fakultetima se čak do 70% ljudi naziva prokrastinatorima.

Naravno, činjenica da je prokrastinacija loša za zdravlje i neće baš probuditi motivaciju za rad, ali odgađanje obaveza stvara visoke razine stresa i proizvodi hormone koji iscrpljuju energiju. A loše je za zdravlje zato što će prokrastinatori vjerojatno odgoditi i liječenje kao što odgađaju sve drugo.

Prokrastinacija slabi imuni sustav i kriva je za duge besane noći. Također vaša socijalna okolina pati, jer nerijetko će prokrastinator prebaciti svoje obveze na nekog drugog.

Prema profesoru Josephu Ferrariju na De Paul Sveučilištu u Chicagu, prokrastinatori sebi govore pet laži:

• Precijenjuju vrijeme preostalo za obavljanje zadataka.
• Podcijenjuju vrijeme koje im je potrebno da obave iste.
• Precijenjuju potencijalnu motivaciju sljedećeg dana, tjedna ili mjeseca – ovisno o tome što odlažu za dalje.
• Pogrešno misle da uspjeh u obavljanju zadatka ovisi o njihovoj volji da obave isti.
• Pogrešno vjeruju da rad na silu, kada nisu u raspoloženju da rade, daje nedovoljne rezultate.

Prokrastinatori također aktivno traže distrakcije, posebno one koje ne izliskuju puno napora i predanosti. Konstantno provjeravanje maila ili društvenih mreža su samo neki od mnogih načina. To rade kako bi regulirali vlastite emocije, kao na primjer – strah od neuspjeha.

Činjenica je da zadaci ne postaju lakši s vremenom i bez obzira koliko isti skupljali prašinu na stolu, uvijek će trebati jednaka količina rada i napora kako bi se obavili.

Stoga, dr. Ferrari predlaže osam strategija za redukciju prokrastinacije:

1.    Napraviti listu svega što se mora učiniti
2.    Napisati izjavu o namjeri
3.    Postaviti realistične ciljeve
4.    Razložiti u specifične zadatke
5.    Učiniti iste značajnima
6.    Obećati sebi nagradu
7.    Eliminirati zadatke koji se ne planiraju obaviti
8.    Procijeniti vrijeme koje je potrebno za obavljanje zadatka. Onda procijenjenu vrijednost povećati za 100%.

I tri su male napomene koje vrijede za sve prokrastinatore:

1.    Ukoliko odlažete vaše zadatke, možete čak i zaboraviti na njih.
2.    Uradite zadatak što prije, pa čak i ako ne postoji neki fiksirani rok.
3.    I ne ostavljajte ništa za večer jer tada ćete biti iscrpljeni i trebat će vam odmor.

I zapamtite: što možete danas, ne ostavljaj za sutra.

Izvor: Psychology Today