Tolerancija je ljubav

09. 10. 2012

Piše: Lucija Pongrac

Svi smo mi različiti. Ta različitost nas obogaćuje i razveseljuje čineći život punim raznih boja mišljenja, uvjerenja, jezika i svega drugoga što nas čini posebnima. Tu različitost, taj široki spektar boja ljudskosti, treba svakim danom njegovati i održavati, a najbolje oruđe za to je tolerancija. Tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti kultura, oblika izražavanja i načina bivanja ljudima.
Tolerancija se očituje i u našim međuljudskim odnosima, razgovorima, raspravama… Na taj dio tolerancije  odlučila sam se ponajviše usmjeriti u ovom članku…

Što činite kad vas netko „naživcira“? Reagirate li istom mjerom? Većina vas će vjerojatno reći kako ne reagirate odmah burno, već se pokušate smiriti i kontrolirati; ali ako netko stvarno pretjeruje, onda se više ne možete suzdržati.

 

Što učiniti kako bi u burnoj komunikaciji ostali „hladne glave“?

Prvi korak prema toleranciji svakako je razbiti iluziju svoje nepogrešivosti i kad se radi o onome što smatramo nepobitnim istinama. Čak i ako samo prihvaćamo mogućnost da možda pogrešno mislimo ili nešto radimo, dobivamo priliku čuti druge, biti tako veliki ljudi da priznamo svoju grešku i da učeći jedni od drugih dođemo što bliže pravoj istini.
Često je tako teško popustiti drugome, priznati da su drugi u pravu ili prijeći preko nekih svojih stavova. Tolerantni ljudi su oni koji su spremni na kompromis, oni su miroljubive i pomirbene naravi.

 

U svakodnevnim ljudskim kontaktima tolerancija je dvosmjerni proces – ljudi svojim nastupom i reakcijom utječu na sugovornikovo ponašanje. Ono što tolerantnom čovjeku olakšava svakodnevna kretanja njegov je pokušaj razumijevanja drugih ljudi.

Ako se nakon dugotrajnog čekanja u redu nađete pred nervoznom službenicom, možda će vas njezina odrješitost i razdražljivost natjerati da i sami nastupite neljubazno, no ako se pokušate staviti u kožu te službenice, koja vjerojatno cijeli dan sluša jedna te ista pitanja, a kod kuće će je dočekati kupaonica prljavog rublja i gladna djeca, vaša će tolerancija i strpljivost vjerojatno narasti.

 

Uskočite u “cipele druge osobe” kako biste je bolje razumjeli

Empatija je korisna osobina, uvijek će vam u životu dobro doći, a sve što trebate učiniti jest pokušati se uživjeti u ulogu druge osobe. Začudit ćete se koliko je lakše nekoga razumjeti ako ne sudite iz vlastite fotelje. Cilj je sagledati situaciju očima druge osobe.

Kada su nesporazumi i konflikti u pitanju, nikad kraja raspravama tko je u pravu. Ljudi, jednostavno, ne žele odstupiti od svog egoizma. Sve se može dovesti u pitanje i promijeniti, ali Ja, moje i mene – nikako. Zbog toga su takvi ljudi netolerantni, i nisu u ljubavi. Netolerancija prema ljudima posljedica je nestrpljenja da se drugu osobu sasluša i da se poštuje njegovo/njezino mišljenje. Mi nemamo dovoljno vremena baviti se drugim ljudima, jer neprestano žurimo postići ono što želimo.

Zato jje dobro odustati od dokazivanja, jer svaki konflikt je prije svega unutrašnji sukob. Ljudi svakodnevno čine pogreške, no neki kada pogriješe, brzo nalaze opravdanja za učinjene greške i brzo opraštaju sebi. Ali, zato ne praštaju lako drugima. Prečesto smo osvetoljubivi i zlopamtila.

Sljedeći put kad uđete u konflikt s nekim, probajte stati i sabrati se. Ne uzvraćati grubim i teškim riječima. Već pokušajte shvatiti drugoga i mirno razgovarati. Čineći takve stvari osjećat će te se bolje u vlastitoj koži.

 

Vaša tolerancija je mjera vaše ljubavi prema Životu.

Malo tolerancije – malo ljubavi. Sebičnost i ljubav ne idu zajedno. Ljubav je u suštini Mi – odnos. Ja – odnos je izvor svih sukoba. Ego je istinski uzrok raznih sukoba među ljudima i narodima.

Kada upadate u konflikt za konfliktom u svakodnevnom življenju to znači da vas život testira na ljubav i tolerantnost prema životu. Jedno istraživanje dokazalo je da se svađamo prosječno 91 sat godišnje! Umjesto svađanja trebali bismo se truditi bolje razumjeti jedni druge. Nitko nije savršen, ali svi znamo da kada bismo barem ponekad prešutjeli ono što želimo reći i prestali kritizirati druge, život bi nam bio puno ljepši.

Ostavi komentar