Centar uspjeha

Piše: Irena Dajčar

„Volonterski rad je neplaćeni, slobodno izabrani rad koji se obavlja u okviru organizacijskih okolnosti, u korist drugih i/ili društva, a osobe koje te zadatke izvršavaju ne ovise o njima za vlastito uzdržavanje.“ (Nizozemska vlada)

EUROPSKA POVELJA O VOLOTERSTVU (1998.) određuje volonterski rad kao:

Djelatnost u interesu ljudi
Djelatnost koja nije motivirana financijskim interesom
Djelatnost koja se odvija na lokalnoj i nacionalnoj razini
Djelatnost koja je dragovoljna
Djelatnost koja je miroljubiva
Djelatnost koja je utemeljena na osobnoj motivaciji i slobodi izbora
Djelatnost koja promiče aktivnu građansku ulogu na dobrobit zajednice
Djelatnost koja potiče razvoj ljudskih potencijala
Djelatnost koja poboljšava kvalitetu življenja na načelima solidarnosti
Traganje za novim rješenjima u brzim promjenama društva
Poticaj korištenju poduzetničkih prigoda
Osnovu razvoja partnerskih odnosa između aktera sustava
Poticaj samoorganiziranju ljudi u rješavanju problema

 

Kako je sve počelo?

Različitost tradicije i kulture, povijest kao i ostali ekonomski, politički i sociološki čimbenici utjecali su na pojavu ovog oblika dobrovoljnog rada – volontiranja. Razvoj nevladninih organizacija i volonterstva pronalazi svoju dugu tradiciju ponajprije u razvijenijim zapadnim zemljama, liberalnog svjetonazora gdje su sami nositelji takvih aktivnosti bili otvoreniji prema društvenim problemima te su odlučili samostalno istupiti kao aktivni građani, indvidiualno ili organizirano, s ciljem rješavanja problema umjesto predviđenih rješenja u strategiji socijalne politike države – za razliku od istočnih država gdje je uloga države u rješavanju takvih problema dominantna budući da se ionako malen broj inicijativa građana transformirao u političke stranke i time onemogućio djelotvornost programa nevladinih organizacija.

 

Što motivira ljude da volontiraju?

Dva američka psihologa, Clary i Snyder (1999.), napravili su listu šest glavnih motivacija volontera:

1. Vrijednosti –  nekim ljudima volontiranje omogućuje da djeluju u skladu s osobnim uvjerenjem o važnosti   pomaganja drugima.

2. Razumijevanje – za druge, volontiranje ima funkciju propitivanja i shvaćanja, gdje kroz volontiranje oni zadovoljavaju želju da razumiju ljude kojima pomažu, organizaciju za koju volontiraju ili same sebe.

3. Karijera – nekim ljudima volontiranje omogućuje da nauče nove vještine koje im mogu pomoći u pronalaženju zaposlenja ili u razvoju karijere.

4. Društvo – za neke volontiranje predstavlja uspostavljanje novih društvenih kontakata i susretanje novih i zanimljivih ljud.

5. Poštovanje – volontiranje može pomoći osobi da podigne svoje samopoštovanje čineći da se bolje osjeća sama sa sobom.

6. Zaštita – volontiranje može poslužiti pojedincima/kama da pobjegnu od negativnih osjećaja krivnje ili osamljenosti.

 

Tko su zapravo volonteri i koja su njihova temeljna načela?

Puno se priča o volontiranju, potrebi o uvođenju ovakvog rada kroz razne mjere u praksi, nastoji se žurno formalizirati jer naširoko svima koristi, no malo je rečeno o tome tko su ti ljudi, koja su njihova prava, postoje li definirana etička načela i pravila koja štite volontere i njihov rad?

U RH prema Zakonu o volonterstvu volonter/ka je svaka osoba koja ulaže svoje iskustvo, znanje i vještine za dobrobit drugog bez novčane naknade; volonter/ka je „poslovno sposobna osoba koja volontira u Republici Hrvatskoj, odnosno koja volontira u inozemstvu sukladno važećim nacionalnim i međunarodnim propisima, ukoliko nije drukčije uređeno zakonom. Osim dobre volje, postoji još jedan dodatni uvjet da bi osoba mogla volontirati, a to je da je osoba navršila 15 godina. Djeca prema Zakonu o volonterstvu ne mogu biti volonteri ali se mogu uključiti u tzv „odgoj za volontiranje“. Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen Zakonom o volonterstvu bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako Zakonom nije drukčije određeno.

 

Temeljna načela volontiranja:

1.    Načelo zabrane diskriminacije volontera i korisnika volontiranja

2.    Načelo zaštite korisnika volontiranja

3.    Načelo zabrane iskorištavanja volontera

4.    Načelo zaštite maloljetnih volontera

5.    Odgoj za volontiranje

6.    Načelo zaštite osoba djelomično i potpuno lišenih poslovne sposobnosti

7.    Načelo besplatnosti volontiranja

8.    Načelo dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja

9.    Načelo transnacionalnosti volontiranja

Ulaganjem svog slobodnog vremena, znanja i iskustava, entuzijazma i energije, građani kroz razne volonterske akcije značajno doprinose razvoju svoje zajednice i društva u cjelini. Volontiranje omogućuje uključivanje u društvene procese, osnažuje pojedince, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije te ima potencijal kohezivnog elementa u društvu. Na koncu, volonteri i njihov dobrovoljan rad su jedan od najsnažnijih elemenata koji doprinose razvoju i oblikuju demokratske promjene u svakom suvremenom društvu.

 

Koja su prava volontera?

o    biti suradnik, a ne besplatna pomoć

o    dobiti zadatak koji je koristan i prilagođen

o    upoznati organizaciju – ljude, projekte, programe, politiku

o    sudjelovati u aktivnostima

o    na kvalitetnu edukaciju

o    savjetovanja i usmjeravanja

o    na osigurane uvjete na rad

o    na priliku za obogaćivanje svojih iskustava

o    biti saslušan i dobiti priliku sudjelovati u planiranju

o    na priznanje kroz napredovanje i nagrade, zahvalu

o    mudro iskoristiti poklonjeno vrijeme

o    primiti odgovor i konstruktivne povratne informacije

o    biti upoznat s mogućim rizicima pri obavljanju nekih aktivnosti

o    ne preuzimati odgovornost za tuđe probleme i ponašanje

o    reći NE

o    pogriješiti i učiti iz pogrešaka

o    ne biti diskriminiran

o    uživati u volonterskim aktivnostima

 

Volonterski rad uistinu predstavlja važan trening prije zapošljavanja i oblikuje budući zapošljivi potencijal – ljudske resurse, uključuje socijalnu solidarnost, socijalni kapital i kvalitetu života u društvu. Uloga volonterskog rada daje individualcima priliku za samoostvarenje kako bi na taj način dali značajni doprinos društvu – zastupa vrijednosti „poštenog rada“ naspram aktualnih problema.

Volontiranje postaje izraz za nove izazove i prilika za učenje, stjecanje dodatnih vještina, kulture dijaloga, prevladavanje generacijskog jaza, most suradnje, bogatstvo iskustva koje proizlazi iz različitosti te se postepeno razvija model “ozbiljnog provođenja slobodnog vremena“ Tradicionalan pristup, s načelom solidarnosti u prvom planu, zamjenjuje suvremeni pogled na ovaj oblik rada kao potencijalne prilike za učenje, nadogradnjom vlastitih kompetencija i stavova kroz programe neformalnog obrazovanja koji iz dana u dan postaju sve potrebniji  – formalniji. Entuzijasti će uvijek slijediti svoje vizije kako bi ispunili misije dok s druge strane, institucije vide u tome realnu pozitivnu korist koju će njegovati i poticati upravo zato što takve koristi nisu nimalo zanemarive.

 

Realne koristi od volontiranja?

o    Značajan doprinos gospodarstvu i pojedincu; npr. doprinos volontiranja u EU kreće se od 0,5% do 5% BDP-a

o    Važan utjecaj na društvo jer predstavlja opipljivi izraz aktivnog građanstva koje jača neke od ranije navedenih vrijednosti te se pritom smanjuje rizik od društvene izolacije.

Oduvijek mnoge zemlje s razlogom investiraju u volonterski sektor budući da volonterski rad predstavlja značajna sredstva gdje organizacije dobivaju povrat od 100% – 1 300% uloženog. Istraživanja u zemljama sa dugom tradicijom volontiranja pokazala su da njegov udio uvelike doprinosi BDP – u nacionalne ekonomije:  npr. u UK ekonomska vrijednost formalnih volonterskih aktivnosti iznosi 65 milijardi EUR godišnje odnosno 7, 9% BDP-a, 3. mjesto doprinosa gdje je uloženi volonterski rad jednak 180 000 stalno zaposlenih radnika, a u SAD – u je količina volonterskog rada u NVO proporcionalna čak 9 milijuna poslova na puno radno vrijeme.

 

I na kraju, bez zavaravanja i statističkih podataka, volontiranje je prije svega stvar osobnog izbora, stil života i područje interesa svakoga od nas. U jednom priručniku za rad s volonterima stoji sljedeće: „Volonterstvo je prvenstveno optimistična aktivnost. Stoga, sam čin volontiranja uključuje u sebi sanjarenje o tome da se neki problem može riješiti, da se cilj može ostvariti, da učinjeni napor mijenja nešto nabolje …“

Da li je to i Vaš izbor? – Provjerite sami!