Centar uspjeha

Piše: Danica Ružić

“Zvvrrrnnn!!”
“Halo, Denis ovdje.”
“Denise, hitno te trebamo u sobi 5a, ugovori nisu potpisani, projekt nije prijavljen, a sastanak počinje za deset minuta!”
„Stižem odmah.”

Iako je subota popodne, Denis hitro navlači svoje visokokvalitetno odijelo i skupocjenu kravatu – pravi kostim za suvremenog superjunaka… Na izlazu iz stana žurno pozdravlja suprugu i dvoje djece, grabi tajno oružje zamaskirano u kožnoj aktovci i hita u pomoć kolegama na poslu. Ovakvo žrtvovanje slobodnog vremena u ime uspješnog obavljanja poslovnih zadataka za Denisa nije ništa strano. Dostupan je u svako doba dana i noći, često radi od kuće i na njega se uistinu možete osloniti u svakoj neprilici. On je suvremeni superjunak.

Međutim, Denis se od Supermana i Batmana razlikuje po tome što u zadnje vrijeme gotovo da i ne izlazi iz svojeg superodijela. Zaokupljen pozivima u pomoć koji nikada ne prestaju, nema vremena za prijatelje i za obitelj. Teško se psihički i fizički odvaja od svog posla, smanjuje se kvaliteta njegovog rada, gubi samopouzdanje i postaje sve nezadovoljniji životom. Denis pati od prisilne i nekontrolabilne potrebe za neprekidnim radom – radoholizma.

Radoholizam – bolest današnjice

Od radoholizma danas pati sve veći broj zaposlenih, a proporcija ljudi koji rade više od 40 sati tjedno porasla je na nevjerojatnih 30%. Najjednostavnije rečeno, radoholičar je osoba koja je ovisna o poslu. Poput Denisa, nisu u mogućnosti odvojiti se od posla te ga nose kući, što narušava ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Zašto postajemo radoholičari?

Kada govorimo o osobinama ličnosti, najčešće se radi o osobama sa izraženom potrebom za perfekcionizmom i kontroliranjem situacije, koji su skloni stavu da su upravo oni predodređeni za uspješno obavljanje i dovršavanje nekog radnog zadatka. Često se radi i o nedostatku samopouzdanja, koji nas tjera na neprekidno dokazivanje vlastite sposobnosti sebi i drugima. Ambiciozni su i usamljeni pojedinci koji vlastitu vrijednost tumače u okvirima svojih dostignuća. Najčešće opravdanje za pretjerani rad je da daju sve od sebe na poslu kako bi pružili najbolje svojim obiteljima.

Od okolinskih čimbenika valja spomenuti stres na radnom mjestu, koji uvelike povećava vjerojatnost da nam posao postane kompulzija i opsesija, te preuzme kontrolu nad našim životima. U suvremenom društvu postalo je uobičajeno svakodnevno raditi i više od 10 sati, a od menadžera se očekuje da u svakom trenutku budu dostupni kako svojim kolegama, tako i klijentima. Primjenimo li Darwinovu teoriju o preživljavanju najprilagođenijih u suvremenom svijetu, možemo zaključiti kako će preživjeti upravo oni pojedinci koji najviše vremena provode na poslu i obavljajući radne zadatke, osiguravajući time i sebi ali i organizaciji financijsku dobit, rast i razvoj. Ekonomska kriza, strah od gubitka posla i profesionalne štete, briga za budućnost i dobrobit obitelji.. sve nas to tjera na kontinuiran i neprekidan rad, a posao postaje jedini prioritet u životu. Preplavljeni brigama, ne uspjevamo se opustiti i ono malo preostalog slobodnog vremena kvalitetno iskoristiti.

Kuda  vodi radoholizam?

Posljedice radoholizma mogu biti trenutačne ali je znatno opasnija odgođena i dugoročna šteta koja proizlazi iz ovakve ovisnosti. Uz grozničav i neumoljiv tempo rada i neodređeno radno vrijeme, zanemaruju su druga važna životna područja. Neravnoteža radnog i obiteljskog života narušava obiteljske odnose, a dolazi i do društvene izolacije. Osobe koje rade više nego što je potrebno za udovoljavanje organizacijskim i ekonomskim zahtjevima često pate od glavobolja, poremećaja spavanja, noćnih mora i kroničnog umora. Također, učestalost srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, moždanog udara i karcinoma dramatično raste sa količinom doživljenog stresa.

Osim problema na privatnom planu, narušeno je i funkcioniranje na poslu. Kod prolongiranog rada (više od 7/8 sati dnevno, 5 puta tjedno) smanjuje se radni učinak i radna uspješnost više nije sukladna uloženom trudu. Osobe sklone radoholizmu vole raditi sami i kada nikoga nema, te preuzimaju sve više posla na sebe. Kao posljedica, rade sve više ali i nekvalitetnije. Opada povjerenje klijenata i suradnika, što može imati nepoželjne posljedice za funkcioniranje organizacije, smanjuje osjećaj samoefikasnosti i narušava samopouzdanje. Rad se nameće kao mučna obaveza i više ne dovodi do zadovoljenja potrebe za postignućem. Općenito, u znatnoj je mjeri smanjeno zadovoljstvo životom, što stvara pogodno tlo za razvoj težih psihičkih poremećaja poput depresije i anksioznosti.

Kako spriječiti i/ili liječiti ovu vrstu ovisnosti?

Za početak valja prepoznati postojanje problema. Ukoliko ste kod sebe uočili neke od navedenih osobina, nužno je suočiti se sa problemom i prihvatiti činjenicu da morate uvesti promjene u svakodnevnicu. Efikasnost, energičnost i entuzijazam na poslu moguće je ostvariti samo ukoliko se katkada odmorimo i opustimo. Kvaliteta rada i slobodnog vremena ovisni su jedno o drugom, a produktivnost je na vrhuncu kada postoji ravnoteža između ove dvije domene. Ukoliko vam je potrebna stručna pomoć, savjetovanje će vam pomoći da se usredotočite na širu sliku i svoju energiju usmjerite s posla na odmor, relaksaciju i rekreaciju.

Organizirajte slobodno vrijeme

Ako ste do sada slobodno vrijeme provodili prikovani za računalo i spojeni na mobitel kao da se radi o aparatu koji vas održava na životu, promjenite ovu lošu naviku. Planirajte aktivnosti poput kina, kazališta, sporta, izložbi, druženja sa prijateljima i obitelji, i držite se rasporeda kao što biste to činili da je riječ o klijentima i suradnicima: ugovorite ”spoj” sa bračnim partnerom, u kalendar upišite odlazak u zoološki vrt sa djecom, ugovorite kratak izlet u prirodu. Dobro je da se radi o aktivnostima za koje su karte unaprijed kupljene i za koje je rezerviran i plaćen termin, kako ne biste imali mogućnosti predomisliti se i odgoditi ih.

Svaki tjedan unaprijed isplanirajte vikend, kako se ne biste doveli u situaciju da imate neispunjeno slobodno vrijeme, koje ćete dakako po staroj navici, popuniti – poslom. Najbitnije je da je vrijeme ispunjeno aktivnostima koje vas fizički i psihički zaokupljaju, kako vam misli nebi spontano odlutale u smijeru poslovnih briga.
Kada vam ovakvo planiranje slobodnog vremena prijeđe u naviku, vjerojatno ćete sponatno otkriti nove interese, hobije i aktivnosti koje vam pričinjavaju zadovoljstvo. Ovakvo planiranje omogućiti će vam da barem na dva dana odlijepite svoje Superodjelo sa sebe, strpate ga u perilicu za rublje i objesite ga da se osuši na svježem zraku.

Uvedite promjene na radnom mjestu

Jedno od bitnih obilježja radoholičara je da ne znaju kada poslu reći ”dosta”. Pokušajte si postaviti granice za odlazak s posla. U početku je bolje polako smanjivati količinu vremena provedenog na poslu (npr. svaki dan odlaziti pola sata ranije; ne raditi vikendom i praznicima), a kasnije se prisilite da sa posla odlazite u 17 sati, i što je najvažnije, ostavite posao u uredu. Ovakve promjene zahtjevaju mjeru samodiscipline i usredotočenosti, no ukoliko posustate, neka vas opomene kolega ili bračni partner.

Poželjno je i na kraju dana prekinuti vezu sa svim elektroničkim uređajima – mobitelima i prijenosnom računalu strogo je zabranjen pristup krevetu i kuhinjskom stolu u vrijeme obroka.

Poželjno je i osloboditi se uvjerenja da nitko osim vas nije sposoban za uspješno obavljanje poslovnih zadataka. Umjesto da preuzimate sav posao na sebe, podijelite ga s drugima, delegirajte zadatke i time pokažite ljudima povjerenje. Suradnicima dajte konkretne i konstruktivne upute te ih tako motivirajte da rado preuzmu odgovornosti, dok vi kvalitetno nadzirete njihovo vršenje dodijeljenih zadataka.

Mislite pozitivno – pišite dnevnik postignuća

Započnite s pisanjem tzv. dnevnika postignuća, u koji ćete na kraju svakog dana zapisati barem jednu stvar koju ste postigli taj dan na poslu a na koju ste ponosni, te jednu pozitivnu stvar koju ste učinili za obitelj i/ili prijatelje. Ne samo da ćete se osjećati bolje i zadovoljnije dnevnim aktivnostima, nego ćete polako razvijati svijest o tome što vas čini sretnima i što vas ispunjava.