Znate li se zauzeti za sebe?
Piše: Irena Jurjević, savjetnica iz Gestalt psihoterapije
Je li vam poznata ova situacija: U restoranu ste. Konobar vam donosi lazanje. Gledate ga začuđeno jer niste naručili lazanje, već pizzu. Stavlja jelo pred vas, a vi šutite. Mislite u sebi:“Ja sam naručila lazanje, konobar je pogriješio“, ali ništa ne poduzimate. Osjećate nelagodu, ali i dalje šutite. Prijateljica vas pita:“Zar nisi naručila pizzu?“, vi odgovarate “Ma jesam, ali nema veze, volim ja i lazanje.“
Tijekm života bezbroj puta se nađemo u ovakvim i sličnim situacijama kad ne kažemo jasno i glasno što želimo ili trebamo. Drugim riječima: ne zauzmemo se za sebe. Ova sposobnost da vodimo računa o sebi i svojim pravima i potrebama naziva se asertivnost.
Neki ljudi se zauzimaju za svoje potrebe, ali na agresivan način. Stekli su naviku da jasno kažu što misle i što žele, ali pritom ugrožavaju potrebe drugih ljudi. Ako uzmemo navedeni primjer s lazanjama, agresivna osoba reći će konobaru da je pogriješio, ali će pritom vikati, psovati, možda zvati šefa restorana i svakako napraviti skandal i neugodnu atmosferu.
Ni jedan ni drugi primjer nisu dobri za nas i našu okolinu. Koristeći primjer s lazanjama možemo reći da će pasivni ljudi prešutjeti konflikt i neće promijeniti narudžbu. Takvi ljudi često će reći DA kad zapravo misle NE. Ne znaju primiti kompliment, često se žale i ispričavaju, ali istovremeno optužuju druge. Općenito su pasivni i šute o svojim potrebama, dok im istovremeno količina frustracije zbog toga raste.
Agresivni ljudi se bore za svoja prava tako da ugrožavaju potrebe drugih ljudi pa za njih kažemo da „gaze po drugima kako bi ostvarili svije ciljeve“. Često su otvoreno agresivni kroz napade, galamu, prijetnje i ponižavanje drugih ljudi. Neki ljudi su prikriveno agresivni pa manipuliraju lažima, tračevima, prijevarama, igranjem uloge „žrtve“.
Aserivna osoba pažljivo sluša sugovornika, ne uskače mu u rečenicu i time ga ne podcjenjuje. Utječe na tijek komunikacije koristeći svoje sposobnosti i vještine. Takvi ljudi žele otkriti što je dobro u nekoj situaciji, a ne tko je u pravu. Jasno izražavaju svoje mišljenje, ne žele se pod svaku cijenu prilagoditi sugovorniku, argumentiraju ono što govore. Preuzimaju odgovornost za svoje odluke i ponašanje.
Dobra vijest je da se asertivnost uči!
„ Zauzeti se za sebe“ je socijalna vještina i možemo je usavršiti kao i sve ostale vještine. Za početak otkrijte u kojim situacijama niste asertivni, a onda možete započeti s vježbanjem. Vježbajte s prijateljem, s članovima uže obitelji, pred ogledalom, tj. u svim onim situacijama gdje ste sigurni da vas sugovornik neće odbiti. Asertivnost je važna socijalna vještina i zato je dobro da je uvrstite u svoj privatnu i poslovnu svakodnavicu.
Primjer iz restorana je sjajan.
Međutim u vlastitom životu, u braku, susrećem se prečesto, dnevno takorekuć, sa situacijom u kojoj ne reagiram da bih izbjegla sukob, povlačim se. Nažalost to se događa predugo. To me čini iznimno nezadovoljnom. Čini mi se da polako ulazim u stanje kroničnog stresa. Svaki moj pokušaj suprostavljanja, nimalo agresivnog, izaziva kod supruga burnu reakciju, a mislim da sam i tome ja uvelike pomogla upravo zbog toga što se već dugo ponašam tako stalno u očekivanju da će on shvatiti svoje greške. Očigledno sam u krivu.
Lijep pozdrav