Centar uspjeha

Piše: Laura Marković, mag.psih.

Je li vam poznata neka od ovih situacija: Čeka vas težak ispit, a ostavili ste učenje za zadnjih par dana? Umjesto da učite radite sve drugo, pa čak i stvari koje vas inače ne zanimaju? U sretnoj ste vezi, ali iz nekog nepoznatog razloga stalno vidite, očekujete ili stvarate probleme? Tražite posao, ali se radije javljate na oglase koji nude lošije poslove od onih za koje ste kvalificirani?

Sve navedene situacije primjeri su za samohendikepiranje, odnosno djelovanje protiv vlastite koristi. Na takav način ograđujemo se od mogućeg neuspjeha, a pod tim podrazumijevamo svaki ishod osim onog kojeg priželjkujemo.

Osobe koje se samohendikepiraju razmišljaju ovako: „Ako ne uspijem to me neće pogoditi jer znam da bih uspio da sam dao sve od sebe, ali zbog ovog ili onog razloga nisam, pa je neuspjeh očekivani rezultat. To ne znači da sam glup/glupa, nego da se nisam dovoljno potrudio/la. A ionako mi _________ (što god da je u pitanju) nije toliko bitno i ne želim se živcirati oko toga.“

Ovakvo razmišljanje smanjuje trenutačnu anksioznost, ali dugoročno nam može jako naštetiti. Konkretno, studiranje se otegne predugo, partner se umori od objašnjavanja i razuvjeravanja, i završimo nezadovoljni radeći nešto što ne volimo ili ne cijenimo dovoljno.

Zašto to radimo?

U podlozi ovakvog ponašanja je uvjerenje da nismo dovoljno pametni, sposobni, poželjni. Samohendikepiranje je jedan od načina na koji izbjegavamo suočavanje s ovim (zamišljenim) nedostacima  – radije se ne trudimo ili namjerno podmećemo sami sebi nogu, jer onda barem imamo opravdanje, a ono je uvijek nešto s čim se možemo nositi,  što možemo prihvatiti u vezi sebe. Jer lakše je sebi priznati lijenost nego glupost. Dakle, funkcija samohendikepiranja je samozaštita i očuvanje samopoštovanja, ali na dugoročno neisplativ način.

Ako vam ovo zvuči poznato a htjeli bi to promijeniti, razmislite o sljedećem:

•     Zapisujte situacije u kojima ste se ponašali protivno svojoj koristi; razmislite što je najgore i najbolje što se moglo dogoditi da ste se potrudili i kako bi se nosili s tim.
•     Umjesto o svojim sposobnostima, razmišljajte o osobinama koje možete steći a korisne su; npr. o marljivosti i dobrom upravljanju vremenom.
•     Postavite realna očekivanja i uložite više truda i vremena.
•     Uhvatite se u koštac s negativnim samogovorom i niskim samopouzdanjem koje vas koči.  Zbog toga se ponašate tako da izbjegnete neuspjeh, umjesto da se koncentrirate na pozitivne ciljeve koji su vam dostižni. Neki od prethodnih članaka mogu vam biti od pomoći.

 Radionica “Škola samopouzdanja” – Upisi u tijeku…

Individualno savjetovanje i coaching