Centar uspjeha

Piše: Irena Jurjević, savjetnica iz Gestalt psihoterapije

Unatoč činjenici da svake noći sanjamo, mnogi od nas ujutro se ne sjećaju svojih snova ili se sjećaju vrlo malih fragmenata sna. Ako želimo iskoristiti govor snova i razumjeti njihovo značenje, važno je raditi na njihovom zapamćivanju. Iako izgleda da ne možemo svjesno utjecati na zapamćivanje sna, to i nije potpuno istina…

Ako se nikako ne sjećate svojih snova niti njihovih dijelova, analizirajte svoje vlastite mehanizme otpora. Razmislite o navedenim uvjerenjima i vidite koliko su pojedine izjave istina za vas i na koji način:

• „Ja zapravo ne želim znati što mi moj nesvjesni um poručuje jer bi to moglo biti previše bolno ili bi zahtijevalo nekakvu promjenu“
• „Ovi bizarni, sexualni i agresivni sadržaji nisu stvarno ja.“
• „Preumoran/umorna sam da bih radila na snovima uz sve drugo što moram obaviti.“
• „Moram spavati neprekidno 8 sati ili sam idući dan umoran/na.“
• „Moram dovesti život u kontrolu pod svaku cijenu.“
• „Bojim se probuditi jer bi moj život na javi mogao biti traumatičan.“
• „Moram zapamtiti san ili će me drugi osuđivati ili reći da sam neuklopljena.“

Ako se i ne sjetite sna, važno je da radite na sadržajima svog nesvjesnog uma. Za početak će biti dovoljno da registrirate u kakvu ste se raspoloženju probudili i to zapišete. Napišite prve misli koje vam se javljaju odmah nakon buđenja ili prve tri riječi koje vam padnu na pamet. Kasnije proučite kakve vam asocijacije padaju na pamet vezane uz te riječi i kakve veze imaju s vašim životom. Sigurno imaju, jer je vaš um kreator tih asocijacija.

Možete povesti dijalog sa „snom kojeg se ne sjećate“. Zamislite svoj san kao neki lik s kojim možete razgovarati i kažite mu kako se osjećate zbog toga što se ne možete sjetiti. Zatim ga upitajte nešto. Potom zamislite kakav bi bio njegov odgovor… Razgovarajte sa snom dok ne dobijete nekakav uvid i odgovore na pitanja koja mu postavljate.

Nekim ljudima pomaže i tzv. paradoksalna intencija, tj  odluka da barem tjedan dana neće bilježiti snove niti ih se sjećati. Na taj se način, neopterećen „obavezom“ prema sanjaču, neki san postupno uspije probiti kroz barijere njegova uma i nametnuti mu se.

Neki kreativni stavovi koji pomažu prisjećanju snova:

• U skladu s željom da prihvatim cjelovitost življenja, trebam težiti upamtiti sve objektivno koliko mogu.
• Kreativno je imati isprekidani san ili ga završiti sjećajući se ili radeći sa snom ili drugim mislima koje mi dođu tijekom noći.
• Moja strast za životom znači doživljavanje života u potpunosti.
• Kad prepustim osobnu kontrolu nad životom, stvarno živim.
• Ne prisjećam se snova snagom volje, već prepuštajući se.
• Mogu  zaboraviti, jer je to dio nesavršenosti života.
• Ono što volim, stvarno ću upamtiti.
• ikad nisam toliko zaposlen/a ako odlučim što je bitno za moj život.
• Mogu raditi na tome da prihvatim život, radije nego da ga pokušavam kontrolirati ili se skrivati.

Ključno za pamćenje snova:

• Koji su moji stavovi vezani uz spavanje i sanjanje i kako ih mogu izmijeniti da bih došla do više svjesnosti?
• Uvijek držite bilježnicu i olovku na noćnom ormariću.
• Pišite sve što vam padne na pamet, bilo fragmenti sna ili misli.
• Pišite što detaljnije.
• Obećajte sebi da ćete pisati snove i baviti se problemima na papiru.
• Pišite brzo i intuitivno, bez da organizirate podatke i dopustite svom egu cenzuru.
• Dopustite sebi da ne uspijete u namjeri.
• Mediterajte prije spavanja, razmišljajte o važnim temama u vašem životu. Pišite moguća rješenja.
• Pišite sve snove, naročito strašne. Pišite svoje osjećaje koje se javljaju u snu i na javi.
• Ono što pamtimo je ono što živimo. Pamćenje je život!