Centar uspjeha

Piše: Laura Marković, mag.psih.

Kako učinkovito upravljati životnom energijom?

Svako toliko u životu dolaze trenuci ili periodi kada doživljavamo pad energije. Životna energija prirodno oscilira, što znači da se nekad osjećamo puni ideja, elana i inicijative, a nekad ne znamo gdje bi sa sobom, i zapravo bi se najradije odspavali zimski san…

Kada se osjećamo puni energije boljeg smo raspoloženja, lakše obavljamo dnevne zadatke, ali i otvoreniji smo za nove pothvate. Poslovica kaže: otvoren um je kreativan um.

Baš u tom periodu treba maksimalno iskoristiti kreativnost koja se budi. U pravilu vrijedi da nije dobro istovremeno započinjati previše aktivnosti jer se smanjuje kvaliteta svake od njih, budući da smo imamo samo toliko koncentracije, volje i vremena.

 Znači li to da na svaku dobro izvedenu ideju nekoliko njih odlazi u zaborav?

Iako je često tako, možemo tome doskočiti na nekoliko jednostavnih načina:

1. Čak i kreativnost može biti organizirana. U rokovnik zapisujte sve što vam pada na pamet, nemojte se opterećivati mislima kao što su: Vrijedi li to zapisivati? Hoću li to sprovesti u djelo? Imam li vremena za toliko stvari? Je li ovo samo po sebi gubljenje vremena? Iako u tom trenutku ne vidite pozitivne posljedice, sam čin obraćanja pažnje na vlastite kreativne tokove je pozitivan. Na takav način učimo slušati samo sebe i dolazimo u kontakt sa vlastitim željama i potrebama.

Ovaj čin pozitivan je i s te strane jer, za razliku od obrazaca brige i crnih misli, uključuje introspekciju koja osvještava naše kreativne potencijale, odnosno, zdrave, vitalne i produktivne elemente naše svijesti. Na takav način optimalno koristimo svoju prirodnu energiju, jer je, onda kada je imamo najviše, u obliku pisanih ideja ili planova, pohranjujemo za periode kada će je biti manje. Tako postižemo kontinuitet rada. Kada nastupi pad energije, nećemo se dosađivati i gubiti vrijeme, nego ćemo raditi na ostvarivanju prije započetih planova, onim tempom koji nam odgovara ili, što je realnije, onim tempom koji si možemo priuštiti. Ovakav rad podrazumijeva određenu dozu samodiscipline i ustrajnosti, bez kojih nijedan uspjeh, osim slučajnog, nije ostvariv.

2. Sljedeći korak je organiziranje prioriteta. Zapitajte se: “Zašto radim ovo što radim? Što mi to donosi?” Koliko od aktivnosti u koje ste uključeni, bilo da su one formalne, npr. posao, ili neformalne, npr. prijateljski i ostali odnosi, vas veseli ili opterećuje. Zatim procijenite koje su vam više a koje manje bitne. Poredajte ih na ljestvici prioriteta, u odnosu na to koliko su vam bitne, nagrađujuće, korisne ili jednostavno neophodne. Cilj je riješiti se svega onoga što nas opterećuje i umara, čega se držimo iz navike, a što nam nije potrebno. Svako toliko ovakve revizije životnog sadržaja su dobre jer učimo ne rasipati energiju uzalud. Ako stalno ulažemo u nešto što nam se ne vraća, postajemo frustrirani. Da bi to spriječili, prvo trebamo razmisliti isplati li se oko nečega truditi.

3. Sada trebamo realno procijeniti koliko vremena i ostalih resursa (financijskih, ljudskih, i td.) je potrebno za finaliziranje planova. Riječ je o vještini upravljanja vremenom i resursima, koja utječe na radnu produktivnost, te se često koristi i kao faktor radnog učinka u organizacijama. U svakom slučaju, korisna vještina i u svakodnevnom životu. Realni planovi imaju veću vjerojatnost ostvarivanja, a kada postignemo ono što smo htjeli osjećamo se bolje i samopouzdanije.

4.  Za poticanje kreativnosti ovo je izuzetno važno: Ne zaboravite ostaviti dio vremena samo za sebe, za odmor i opuštanje. Ne predbacujte si dane kada ne radite ništa konkretno. Nagradite se šetnjom, danom u prirodi, koncertom, popodnevom pred TV-om… što vas god veseli.  Sjetite se da je sreća i put i cilj, odnosno da kvalitetan život nije sadržan samo u postignućima, već i u procesu samoostvarivanja.

Uživajte u svojim idejama.
Work hard, have fun, no drama.