Centar uspjeha

Zvukovi imaju mnoga zagonetna svojstva. Švicarski inžinjer i liječnik Hans Jenny dokazao je da je zvukom moguće stvoriti složene geometrijske likove.

Električnim impulsima izazvao je vibracije u kristalima, a zatim je te vibracije prenio na medij poput ploče ili niti. Oscilirajuće likove stvorio je i u tekućinama te u plinovima…
Većina ljudi voli slušati glazbu iako nisu svjesni njezina utjecaja. Glazba nas kadkad stimulira, a ponekad je prtjerano stimulativna – čak invazivna. Kakva god bila reakcija na slušanje glazbe, jedno je sigurno, a to je da su učinci glazbe mentalni i tjelesni.

Glazba može usporiti moždane valove. Uobičajena svijest temelji se na beta valovima. Beta valovi svojstveni su usredotočenosti na svakidašnje aktivnosti. Nešto sporiji alfa moždani valovi karakteristični su za stanja opuštenosti, meditacije i smirenosti. Alfa valovi idealni su za čitanje i učenje. U stanje kada su nam moždani ritmovi 8 do 13 herca, dakle alfa stanje brzo možemo ući opuštajući se nekoliko minuta uz laganu instrumentalnu glazbu.

Glazba može pomoći uspostavljanju dinamične ravnoteže između logičnije lijeve i intuitivnije desne polutke mozga – međuodnosa koji se smatra temeljem kreativnosti. Određena djela barokne glazbe, new age ili ambijentalne glazbe – mogu pomaknuti svijest s beta prema alfa rasponu valova i na taj način pojačati pozornost i poboljšati opće stanje.

Ako sanjarite ili ste pomalo rastreseni, barokna glazba može vam pomoći mentalno se sabrati. S druge strane, ako ste vrlo analitični i teško vam je improvizirati, jazz i new age glazbom možete preusmjeriti svijest s lijeve na desnu polutku i probuditi svoju kreativnost.

Najtemeljitiji oblik primjenjene glazbe osmislio je bugarski psiholog Georgi Lozanov. U svom radu koristio je tehniku pod nazivom sugestopedia, a sastoji se od opuštanja, mentalnih predodžbi i sugestija. Isprva je ova tehnika korištena pri učenju stranih jezika u odrasloj dobi, ali je i dovela do kreativnih promjena nastavnih planova širom Europe i Sjedinjenih Američkih Država te promaknula teoriju da polagana barokna glazba poboljšava učenje.

Glazba je ušla i na radna mjesta. Od pedeset najvećih industrijskih tvrtki na svijetu, njih četrdeset svojim zaposlenicima omogućuje slušanje glazbe tijekom radnog dana. Dokazano je da glazba na radnom mjestu podiže razinu izvedbe i produktivnosti tako što ublažuje stres i napetost, prikriva neugodne zvukove  te pridonosi osjećaju privatnosti.

I zato prije no što krenete učiti, čitati ili obavljati svoj dnevni posao, opustite se nekoliko minuta uz laganu glazbu koju u nastavku možete koristiti kao zvučnu kulisu.