Centar uspjeha

Piše: Irena Jurjević, savjetnica iz Gestalt psihoterapije

Nemate koncentraciju? Misli vam bježe s teksta koji čitate u maštu? Postoji više faktora koji utječu na brzinu čitanja i koncentraciju…

Alfa moždani valovi

Mozak funkcionira u različitim moždanim valovima, tj. razinama svijesti. Kad smo aktivni, potpuno svjesni svega oko sebe, nalazimo se u beta valovima i oni iznose 20 krugova/sekundi.

Alfa valovi nas vode u duhovni svijet. Mozak funkcionira u moždanom ritmu od 7- 14 krugova / sekundi. U alfa stanju više smo u kontaktu sa svojim nesvjesnim umom. To stanje možemo izazvati vježbama opuštanja, vođenom fantazijom, meditacijom i hipnozom. Dokazano je da se procesi ozdravljenja ubrzavaju u alfa stanju. Pojačana je moć koncentracije i kreativnosti i to je idealno stanje za čitanje i učenje.

Theta valovi dominantni su kad ulazimo u stanje sna, to je svijet bez vremena i prostora, moždani ritam je 4 – 7 krugova / sekundi.

Ispod 4 kruga / sekundi nalazimo se u dubokom snu, tj u delta razini i ne znamo što se događa.

Dokazano je da je alfa stanje idealno za učenje. Lagana i opuštajuća glazba nas brzo može dovesti do alfa razine svijesti. Glazba smanjuje stres, olakšava tjeskobu povećava i energiju.
Možemo koristiti kratke vježbe opuštanja. U takvom stanju naš mozak je otvoreniji za nova znanja i spoznaje i na taj način brže učimo.

Pozitivne emocije

Drugi bitni faktor za uspješno čitanje su emocije. Emocije su pokretačka energija. Sve što radimo s pozitivnim emocijama radimo bolje. Tako je i s čitanjem i učenjem. Emocije imaju veoma važnu ulogu u pamćenju i percepciji. Koristeći alfa ritam pokreću se emocije koje podržavaju čitanje i učenje te osnažuju motivaciju stvarajući strukturu u koju mozak potom s lakoćom uklapa informacije.

Biti u fokusu

Brzo čitanje je jednostavno kad usmjerimo svu svoju pozornost na jedno mjesto – tada smo u fokusu. Često se nalazimo u fokusu a da toga nismo ni svjesni i to onda kada radimo nešto što volimo, u čemu uživamo (kad se bavimo svojim hobijem, plešemo, kuhamo, slikamo…). Kada smo potpuno usmjereni na materijal koji čitamo nema misli koje nas ometaju i tada smo u fokusu. To je ključni faktor u postizanju velike brzine čitanja.

Najčešći problem vezan uz čitanje i učenje koji ljudi navode je smanjenje koncentracije.Biti u fokusu, zadržati koncentraciju moguće je izvježbati i to je sastavni dio seminara brzog čitanja. To je ono što nas nisu naučili u školskom sustavu, a od neprocjenjive je važnosti za proces učenja. Dakle, učimo kako biti učinkovit i uspješan u procesu učenja.

Motiviranost

Bez motivacije nema uspjeha ni u jednom životnom polju. Da bismo u nečemu uspjeli, prije svga trebamo to jako željeti.

Na povećanje motivacije za učenjem i radom utječe to da li pred sobom imamo cilj, tj. jasno definirani ishod našeg djelovanja. Biti uspješan znači ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. Tada možemo dati veći smisao onome što nam nije zanimljivo, učiti i raditi. Da biste živjeli onako kako želite, za početak morate znati što želite… Ciljevi usmjeravaju našu pažnju i akcije.

Cjelovitost

Imaginacija, kreativnost, osjećaj za umjetnost, cjelovita slika spadaju u područje rada desne polutke mozga. Tradicionalnim načinom čitanja i učenja koristimo samo pola kapaciteta našeg mozga, tj. samo lijevu polutku. Potičući imaginaciju i kreativnost tijekom učenja potičemo rad desne polutke, tj. cjelokupni potencijal našeg mozga.

Zainteresirajte se: aktivno čitanje

Često smo u situaciji kad nam nešto što čitamo nije ni malo zanimljivo. Tada se prisiljavamo, „bubamo“ napamet, ulažemo napor, a uspjeh najčešće izostaje.

Nažalost, ne možemo učiti samo ono što nam je zanimljivo i preskočiti nama dosadne djelove i očekivati uspjeh.

Ono što možemo je pretvoriti nezanimljivo gradivo u zanimljivo, zaineteresirati sa za tekst koji čitamo ili učimo. To možemo ostvariti ako naslove poglavlja ili podnaslove pretvorimo u nama zanimljiva pitanja i tijekom čitanja u tekstu tražimo odgovore. To je tzv. aktivno čitanje. Na taj način ne upijamo pasivno riječi autora, već razmišljamo o napisanom tekstu tijekom čitanja.

Možemo razviti diskusiju s autorom i napisati svoje argument protiv njegovih ili obrazložiti u čemu se slažemo s autorom. Kad tako aktivno sudjelujemo u tekstu, samim razmišljanjem o informacijama učimo i nije potrebno „bubanje“ napamet.