Centar uspjeha

Piše: Ivana Kostelac

Zašto on uči manje od mene, a više zna?

Svakome se barem jednom u životu dogodilo da se pripremao za ispit danima, sjedio za knjigom, odrekao se šetnji, kava i druženja. I onda kad su stigli rezultati ispita neugodno iznenađenje – kolega koji je učio samo par dana prije ispita dobio je odličnu ocjenu, a vaša tek zadovoljava. I odjednom se nalazite u zbunjujućoj situaciji i pitate se u čemu je kod vas problem…

Bilo bi lako kad bi učenje gradiva ovisilo samo o vremenu provedenom nad knjigom. No tijekom učenja postoji još mnogo stvari kojih nismo ni svjesni, a koje u velikoj mjeri mogu utjecati na ishod učenja.

Motivacija za učenje je jedna od njih. Osobe koje su motivirane za učenje određenog sadržaja lakše će zadržati pažnju na informacijama koje je potrebno usvojiti, sklone su potražiti dodatne informacije koje nadograđuju njihovo postojeće znanje, a kad naiđu na neki problem  pri učenju , dulje ustraju u rješavanju problema . No, nije uvijek sav sadržaj zanimljiv za učenje i motivacija za učenje se tad smanjuje.
Što tada učiniti?

Ako kod osoba ne postoji intrinzična motivacija za učenjem, odnosno želja za znanjem, zgodno je da si osoba postavi neki vanjski cilj, odnosno ekstrinzično se motivira.

Npr. osoba odredi da će si, ako dobro nauči i prođe ispit, priuštiti cijeli slobodan dan za uživanje, druženje s prijateljima, kave, šetnje ili što je već uveseljava.  Kako se ljudi razlikuju u osobinama ličnosti, inteligenciji i interesima, tako se razlikuju i u područjima učenja koja ih zanimaju pa, iako je intrinzična motivacija za učenje poželjnija od ekstrinzične, u slučajevima kad osoba nije posebno zainteresirana za učenje određenog sadržaja ekstrinzični poticaji također mogu utjecati na ishod učenja.

Mjesto učenja je također vrlo važno. Učiti bi trebalo u mirnoj prostoriji, sa prikladnim svjetlom i bez puno distraktora. Što to znači? To znači da za vrijeme učenja mobitel treba biti utišan. Osim ako nije nužno za učenje, računalo bi također trebalo biti ugašeno, a ako je već potrebno da radi, poželjno  je isključiti sve ometajuće sadržaje, kao što su facebook, msn, skype te isključiti glazbu. Naime, oni odvlače pažnju te se time prekida koncentracija i tok misli koji je osoba uspostavila pri učenju te je tada potrebno dulje vrijeme da se određena informacija usvoji.

Vrijeme je također vrlo važno.  Prije svega, vrlo je važno početi učiti na vrijeme, kako si ne biste stvarali dodatan stres nedostatkom vremena. A budući da ponavljanje uvelike povećava vjerojatnost usvajanja određenog sadržaja, isplanirajte i izdvojite nekoliko dana više za učenje kako biste stigli ponoviti naučeno gradivo. Osim toga, vrlo je važan raspored učenja. Vrlo je mala vjerojatnost da ćete mnogo naučiti ako odlučite učiti samo navečer prije spavanja, osobito ako ste imali pretrpan radni dan. Iako je šteta potratiti sunčano popodne na učenje, ipak je bolje učiti u ono vrijeme kad ste odmoreni, kad znate da imate još dovoljno vremena za učenje prije nego dan završi i kada si možete priuštiti pauzu za kavu i odmor. Pauze su vrlo bitne jer i vaš mozak treba odmor. Upravo zbog toga školski sat traje 45 minuta jer nakon tog vremena pažnja polako opada kao i koncentracija pa se teže uči.

Dakle, na učenje ne utječe samo vrijeme provedeno sjedeći na stolici pored knjige, već i mnogo drugih stvari pa prije nego slijedeći puta krenete učiti razmislite je li bolje obratiti pažnju na neke od gore navedenih stvari i skratiti vrijeme učenja ili i dalje sjediti nad knjigom satima, kroz prozor promatrati ljude koji šeću i razmišljati kako biste i vi trebali biti vani… I trebali biste!

Samo trebate naučiti – kako treba učiti!