Centar uspjeha

Piše: Branka Bučević

Svakodnevno smo okruženi drugim ljudima i htjeli mi to ili ne, donosimo neke zaključke o njima.

Ponekad nismo ni svjesni pogrešaka koje nam se događaju tijekom formiranja impresije, odnosno dojma koji osoba ostavlja na nas.

Često je ta impresija rezultat minimalnih informacija. Primjerice, ovisi o vremenu. Prilikom upoznavanja s nepoznatom osobom, svjesni smo samo malog dijela osobina koje čine tu osobu baš takvom kakva jest. Donosimo „grube“ procjene koje bi zasigurno bile točnije kada bismo imali više na raspolaganju jer bi to značilo da više faktora uzimamo u obzir.

Informacije koje prvo percipiramo imaju više utjecaja na našu prosudbu o drugima. Takva pojava se naziva efekt primarnosti i češća je od obrnute situacije, znači kada posljednje informacije imaju veći značaj, što se naziva efekt recentnosti.

Primjer za efekt primarnosti bi bio sportaš koji kasni na prvi trening u novom klubu. Vjerojatno će ga trener i suigrači smatrati nemarnim i neozbiljnim iako je možda bila gužva u prometu, nije čuo budilicu… Efekt recentnosti bi se pojavio kada bi netko svaki put tražio našu pomoć oko fakultetskog gradiva, prepisivao zadaće i bilješke s predavanja, nije ispunjavao svoj dio kod pisanja seminara ali bi nam pomogao na završnom ispitu pa bismo nekako zanemarili prijašnje ponašanje i takvu osobu okarakterizirali kao nekog tko nam je pomogao u bitnoj situaciji.

Najčešće pogreške zaključivanja

Uloge koje pojedinci imaju često nas navode na donošenje brzopletih zaključaka o njihovim osobinama. Mislite li da je starija žena koja radi u banci te je ujedno i majka, pouzdanija osoba od mlađeg muškarca koji radi kao konobar?

Iako nerado priznajemo, izgled i ponašanje su ključne odrednice u donošenju sudova o drugima. Prilikom zapošljavanja, mnogi poslodavci traže fotografiju potencijalnih radnika i radnica. Zašto je bitno kako izgleda prodavačica hrane u nekom lancu brze prehrane? Gladan čovjek ne razmišlja o fizičkim karakteristikama osobe od koje kupuje pomfrit ili sendvič nego o tome kako će utažiti glad. Ili ipak nije tako?

Ponekad nije važno samo ono što ljudi kažu nego i izraz lica, ton glasa, geste, položaj tijela, pokret, dodir ili pogled. Način na koji ljudi komuniciraju bez riječi nazivamo neverbalna komunikacija. Okruženje u kojem se osjećamo ugodno jer su ljudi koji ga čine pristupačni i veseli, svakako će utjecati na nas te ćemo se rado vratiti na isto mjesto ako imamo izbora između više opcija. Prisjetite se koliko puta ste imali priliku kupiti neki proizvod na više prodajnih mjesta ali ste se odlučili za trgovinu u kojoj je osoblje pristojnije i ljubaznije.

Zašto tako brzo zaključujemo o nečijim crtama ličnosti samo na temelju vidljivih karakteristika?

Istraživanja su pokazala kako se taj proces odvija brzo, automatski i ekonomičan je. Znači da se ne moramo svjesno truditi, ne zahtjeva puno vremena i uz malo uloženog truda, dobivamo dosta korisnih informacija.

Međutim, nedostaci su mogućnost pojave stereotipiziranja, odnosno pretpostavke da svi ljudi koji su članovi neke grupe imaju jednake karakteristike. Poznati su nam stereotipi kako  manekenke traže samo bogate dečke, brinete su pametnije od plavuša…

Ponekad se može dogoditi da sve prosudbe koje donosimo o osobi budu pod utjecajem onoga što smo pomislili kad smo prvi put vidjeli tu osobu, što se naziva greškom prve impresije. Ako netko zakasni prvi dan na posao jer je zaspao, vjerojatno tu osobu nadređeni ubuduće neće smatrati ozbiljnom i pouzdanom usprkos daljnjem zalaganju.

Da li vam je poznata situacija kada cjelokupna impresija o nekome, bilo pozitivna ili negativna, dominira nad drugim impresijama? Primjer takvog halo efekta može biti i zaljubljenost jer smo tada usmjereni na vrline određene osobe i pritom zanemarujemo brojne mane.

Sklonost procjenjivanja drugih ljudi u pozitivnim terminima naziva se efekt pozitivnosti. Najboljeg prijatelja ili prijateljicu vjerojatno smatramo veoma inteligentnom, zanimljivom i sposobnom osobom.

Suprotno tome, može se javiti efekt negativnosti, odnosno negativne crte mogu djelovati na stvaranje impresije više od pozitivnih (pogotovo one negativne crte koje se odnose na moral osobe). Kada bismo saznali da kolega s posla vara svoju suprugu, više bismo se usmjerili na njegove negativne osobine iako zasigurno posjeduje i mnoštvo pozitivnih.

S obzirom na sve faktore koji utječu na našu percepciju i spoznavanje drugih ljudi, vidimo da stvaranje ispravnog utiska nije lagan posao kako se možda čini. Poznavanje osnovnih principa i pogrešaka koje se mogu javiti tijekom navedenog procesa, može nam pomoći u uspješnijem i učinkovitijem komuniciranju s našom okolinom. Kvalitetniji međuljudski odnosi doprinose psihičkom i fizičkom zdravlju pojedinca i nikada nije prekasno da im posvetimo više vremena i pažnje.