Centar uspjeha

Piše: Petra Kos Grabar

Upravo završavate važan poslovni izvještaj kad Vam na vrata pokuca nadređeni i kaže da je taj izvještaj nepotreban i da Vam sljedeći poslovni zadatak! Vaš Vas nadređeni obavještava o tome što sljedeće trebate napraviti, a Vama već tlak raste do visokih vrijednosti i najradije biste se izderali na njega! Na taj jedan izvještaj potrošili ste toliko vremena, pretraživali baze podataka i skupljali informacije od kolega, hodali po sastancima. Odjednom, cijeli vaš trud ne vrijedi ništa, i ne preostaje Vam ništa drugo nego da svoj rad bacite u smeće!

Gotovo se svatko do nas barem jednom našao u ovakvoj ili sličnoj situaciji. Dr. Paul Hauck jedan od poznatih kliničkih psihologa, ovakve osobe naziva „izluđivačima“.

Tko su naši „izluđivači“?

„Izluđivači“ su osobe koje svojim ponašanjem, ili osobinama ličnosti dovode do ludila jer čine stvari koje nisu prikladne u određenoj situaciji ili svojim ponašanjem ne uzimaju u obzir kako će to utjecati na nas. Nalazimo ih u „različitim oblicima“. Neki su nespretnjakovići i šeprtlje koji po vašoj najdražoj košulji proliju kavu ili razbiju neki vaš dragi poklon. Drugi su pak susjedi kojima je preglasan svaki korak koji napravite u stanu ili pak već spomenuti šefovi kojima smeta i najmanja sitnica koja nije napravljena kako su oni htjeli. Možemo ih podijeliti u manijake kontrole, nasilnike, derišta, gubitnike te nemarne, pedantne i gnjavatore (Hauck, P., 2010).

Manijaci kontrole

To su osobe koje se žele i vole osjećati nadmoćno, a kad daju naredbe drugima, to ih čini snažnijima i boljima, kako oni smatraju, od drugih ljudi.  Imaju i vrlo nizak prag tolerancije i nikako im se ne da raditi nešto za druge, ali za sebe – uvijek!
Primjer: kolega s posla ili na fakultetu koji vam uvijek naređuje što da radite, nastojeći postaviti kontrolu nad vama.

Nasilnici

Mogli bismo reći da su oni najpodlija grupa manijaka kontrole jer ponekad nisu pri sebi, uništavaju tuđe vlasništvo, bez obzira na to jesu li isprovocirani ili ne. Imaju poteškoća s kontroliranjem bijesa i lako planu te ne prave razliku između onoga što im treba i onoga što žele. Ono po čemu se razliku od manijaka kontrole jest to što svim snagama nastoje da bude po njihovom i ne prezaju ni pred čime da bi to ostvarili, dok manijaci kontrole koriste sve svoje snage, od pametnih strategija, pa do šarma jer jednostavno žele kontrolirati, no do svog cilja uglavnom dolaze bez nasilja.
Primjer: susjed koji vam uništava ogradu jer ste ju postavili nekoliko centimetara bliže njegovom teritoriju.

Derišta

Za razliku od prethodno spomenutih skupina, ove osobe druge kontroliraju ponašajući se bespomoćno, plačljivo i nezrelo. To su zapravo razmažene osobe koje uvijek nastoje oko sebe imati jače od sebe kako bi im oni pomogli. Takvim ponašanjem nadaju se da će dobiti ono što žele i ne oskudijevaju u samosažalijevanju.
Primjer: najčešće su to adolescenti, ali mnogo puta i neki odrasli. Jeste li nekad morali otkazati neki dogovor, i pri tome je druga strana bila toliko povrijeđena da tri tjedna s vama nije razgovarala?

Gubitnici

Osobe koje, iako zvuči apsurdno, sami sebe čine jadnima; kao da sabotiraju sve ono dobro što im život pruža. Na dobre i lijepe stvari koje dožive oni odgovaraju znakovima depresije ili krivnje te ne dopuštaju drugima da im pomognu.
Primjer: žena koja je stalno mrzovoljna, koja muževljeve poklone baca u smeće ili uništava i nesvjesno ne prihvaća da se muž dobro odnosi prema njoj.

Nemarni, pedantni i gnjavatori

Nemarne osobe su one kojima je svejedno kako će stvari ispasti i gotovo da ne ulažu ili ulažu malo truda u ostvarenje cilja, ako ga uopće i imaju. Pedantni, pak s druge strane, moraju imati sve točno i detaljno isplanirano, i najmanja sitnica mora biti onako kako su zamislili.
Primjer: Osobe koje rade stvari onako kako im se prohtije, ne mareći pri tom na naše potrebe, i konstantno zahtijevaju od nas stvari koje im u većini slučajeva nismo u mogućnosti ispuniti su gnjavatori.

Zašto nam ne daju mira?

Kao i kod svih nas, na razvoj osobnosti „izluđivača“ utječu dva temeljna faktora: genetika, iako s nešto manjim utjecajem, i okolina. Veliku ulogu u tom razvoju imaju naši roditelji koji nas usmjeravaju i pomažu da izrastemo u zrele i stabilne osobe. U našoj socijalnoj okolini, roditelji su prva i glavna karika koja nas uči primjerima ljubaznosti, urednosti, iskrenosti i odgovornosti. No, ponekad i roditelji, kao i ostale osobe iz naše okoline postaju modeli lošeg ponašanja. Autoritarni roditelji i oni koji svaku raspravu završavaju vikom ili korištenjem pogrdnih riječi, i svoju djecu uče takvim oblicima ponašanja. Osobe odgojene u takvom okruženju i same kasnije i u jednostavnom razgovoru ili raspravi reagiraju naglo i postaju vrlo brzo ljuti i frustrirani. A osim toga, ne nauče osnovna pravila ponašanja i gube osjećaj za druge.

Što napraviti?

1.    Jasno recite što vas i zašto kod „izluđivača“ smeta. Ukažite im na svoje potrebe i želje, i na to da niste manje vrijedna osoba od njih.

2.    Ne popuštajte emocionalnim ucjenama. Ako vas mogu kontrolirati na način da prijete da će napraviti ovo ili ono, oni će biti pobjednici, a vi ćete i dalje trpjeti takvo ponašanje.

3.    Ne osjećajte se krivima kada im nešto uskraćujete ili ne činite po njihovoj volji! Zapravo, vi ste ti koji čine dobro za njih jer im pomažete da se promijene.

4.    Budite asertivni! Zauzmite se za sebe i pokažite da nitko nema pravo vama upravljati. Naravno, u poslovnom okruženju, to nije lako, ali želite li zaista raditi posao na kojem vas netko izrabljuje ili zahtijeva od vas savršene, gotovo nemoguće izvedbe?

5.    Ne dopustite da vam ovakve osobe naruše zadovoljstvo i sreću. Nije lako zaboraviti kad vas svaki dan netko manipulativno kontrolira, ali pokušajte se usmjeriti na sebe i obavljati svoj posao i ostale aktivnosti onako kako vi najbolje možete i znate.

I zapamtite: „Niste odgovorni za frustracije koje vam ‘izluđivači’ prouzrokuju. Odgovorni ste za način na koji vi reagirate na provokacije“ (Hauck, P.)